U Iranu otvorena birališta za parlamentarne izbore

Iranci izlaze na birališta na parlamentarnim izborima za koje se smatra da su bitka između tvrdolinijaša i saveznika pragmatičnog predsjednika Hassana Rouhanija.

“Glasanje u Iranu je počelo. Milijuni Iranaca glasat će širom zemlje”, priopćila je državna televizija.

Vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei glasao je među prvima, te pozvao Irance da se u velikom broju odazovu na birališta. Procjenjuje se da pravo glasa ima najmanje 50 milijuna Iranaca.

Ovi izbori prvi su ispit javnog mnijenja nakon dogovora o nuklearnom programu i ukidanja međunarodnih sankcija, a njihovi rezultati odlučit će o tome hoće li Iran nastaviti produbljivati svoje diplomatske odnose sa Zapadom.

Dogovor o nuklearnom programu koji je postignut u srpnju 2015. godine, oslobodio je Iran sankcija kojima je bio podvrgnut gotovo cijelo desetljeće, te ga vratio na međunarodnu scenu. Nekoć izolirana država sada surađuje sa zapadnim zemljama u međunarodnim krizama poput rata u Siriji.

Parlament s 290 mjesta nema veliki utjecaj na iransku vanjsku politiku, u kojoj posljednju riječ ima Ali Khamenei, ali može ojačati Rouhanijev položaj prije predsjedničkih izbora sljedeće godine.

U fokusu ovih izbora je sukob između konzervativaca, tvrdolinijaša i reformista. Gotovo dvanaestogodišnja koalicija konzervativaca i tvrdolinijaša koji su bili bliski s bivšim predsjednikom Mahmoudom Ahmadinejadom nije složna, što podiže samopouzdanje reformistima.

Polovina kandidata diskvalificirana

Pobjeda za reformiste i umjerene konzervativce osigurala bi ponovni izbor Rouhanija za predsjednika države u 2017. godini, a tvrdolinijaši bi bili izbačeni s političke scene do 2021. godine. Zbog toga je Rouhani pozvao tihu većinu, koja bi na dan izbora inače ostala kod kuće, da pomogne pri provođenju reformi.

Istraživanja ukazuju na moguću veću izlaznost u odnosu na prethodne parlamentarne izbore prije četiri godine, ali manju nego na predsjedničkim izborima na kojima je, prije tri godina, za predsjednika izabran Rouhani.

Među najistaknutijim kandidatima bivši je predsjednik Hashemi Rafsanjani, dok je Hassan Homeini, reformist i unuk nekadašnjeg ajatolaha Ruholaha Homeinija, diskvalificiran iz izborne utrke. Uz njega, diskvalificirana je gotovo polovica od 12.000 kandidata.

Na izborima je dozvoljeno natjecanje ukupno 6.229 kandidata, uključujući 586 žena ili 9,4 posto od ukupnog broja kandidata.

Među najvažnijim pitanjima na izborima su gospodarstvo, vanjski poslovi i ljudska prava. Prošle godine se država suočila s inflacijom od 15,3 posto. Procjenjuje se da je 25 posto mladih ljudi bez posla.

No, nakon ukidanja sakcija cilj Irana je poboljšati svoje gospodarstvo proizvodnjom dodatnih milijun barela nafte dnevno i vratiti se na razinu od 3,5 milijuna barela dnevno, što su proizvodili prije gospodarskih sankcija uvedenih prije pet godina.

Izvor: Al Jazeera i agencije