U Istri italijanski ravnopravan s hrvatskim

Dok se u Vukovaru nasilno skidaju dvojezične ploče i pokreće referendum za smanjivanje prava nacionalnih manjina, jedna druga hrvatska regija već decenijama živi dvojezično.

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina propisuje da one u Hrvatskoj imaju pravo na dvojezičnost ako su u nekom području zastupljene iznad 33 posto.

No, u Istri italijanska nacionalna manjina ima sva prava i iznad Ustavnog zakona, bez obzira što je u samo jednom gradu, Grožnjanu, zastupljenost te manjine iznad 33 posto, javlja reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

Ponosni na dvojezičnost 

U gradu Rovinju živi samo 11 posto Italijana , a sve ploče su dvojezične, izvještava Kiseljak.

I ne samo ploče. Kava s mlijekom, ili caffe latte, u Rovinju je svejedno.

Italijanka Angela ponosna je na svoju dvojezičnu osobnu iskaznicu.

“Puno znači, to je znak stoljetne prisutnosti. Mi smo i naučeni da je to tako, ne možemo si zamisliti da bude drugačije”, kaže ona.

Većini to ne smeta, osobito ne ploče.

“Imaju pravo na dvojezičnost i gotovo, ne smetaju nikom, tolike godine stoje. Znači da je sve u redu, ljudi se slažu, žive skupa”, kaže Edita, stanovnica Rovinja.

Utemeljenost na Statutu

Osim na ulici, dvojezičnost je i službena. U županiji  se toga strogo pridržavaju, jer Statut  propisuje ravnopravnost italijanskog i hrvatskog jezika. Svi su materijali prevedeni.

“U preambuli Statuta Istarske županije ona je definirana i mi smo na to jako ponosni kao plurikulturalna, multikulturalna i multijezična županija. Ja mislim da različitost, susret različitosti uvijek vodi ka napretku”, ističe Viviana Benussi, zamjenica župana.

Napreduju i dalje. Novih 138 putokaza, tečajevi italijanskog za djelatnike javnih službi, natpisi u županijskim ustanovama. Sve to dio je projekta Simple kojeg je EU finansirala sa 177 hiljada eura.

“Mi u Istarskoj županiji smatramo da je to jedan od elemenata koji stvarno treba njegovati i mislimo da to daje bogatstvo samoj regiji i samoj državi”, kaže Tea Batel, voditeljica ovog projekta.

Multikulturalni grad

“I u najvećem istarskom gradu, Puli – ravnopravna uporaba hrvatskog i italijanskog jezika. Iako, ovdje je samo četiri posto pripadnika italijanske nacionalne manjine. No, u Puli se hvale da su već dvije tisuće godina multikulturalni grad”, izvještava Kiseljak.

Dvjesto hiljada eura godišnje grad izdvaja za razne programe nacionalnih manjina. Jer, kaže gradonačelnik, ono što piše u statutu i zakonu nije dovoljno.

Radio Pula tako već 45 godina emitira i na italijanskom. Slušaju ih, kažu, i Hrvati.

“Talijani u Istri bez Hrvata ne bi mogli egzistirati i obratno, to je kompenzacija, mi se nadopunjujemo, ustvari”, ističe Valmer Cusma, urednik italijanske redakcije.

U Istri na javnim mjestima nije bilo potpisivanja peticije za referendum o ćirilici.

Ovdje su se Hrvati i Italijani, nakon preživljenog fašizma Drugog svjetskog rata, odlučili za drugačiji način – suživot, convivenza.

Izvor: Al Jazeera