U ponoć počinje izborna tišina uoči predsjedničkih izbora u Crnoj Gori

Prvi preliminarni i neslužbeni rezultati predsjeninčkih izbora u Crnoj Gori trebali bi biti poznati još iste večeri (Reuters)

Crna Gora, odnosno 532.599 građana s pravom glasa, u ponoć ulazi u predizbornu tišinu, čime završava kampanja uoči nedjeljnih izbora za predsjednika – treći put od neovisnosti, a sedmi put od uvođenja višestranačkog sustava.

Na svim dosadašnjim izborima za predsjednika Crne Gore – bilo u vremenima kad se nalazila u sastavu šire jugoslavenske zajednice, bilo od samostalnosti – pobjeđivao je kandidat vladajuće Demokratske partije socijalista. Najviše mandata, ukupno tri, osvojio je Filip Vujanović, od čega je u dva navrata bio predsjednik samostalne Crne Gore. Dva puta Crnogorci su za predsjednika izabrali Momira Bulatovića, a jednom Mila Đukanovića.

Upravo je Đukanović kandidat stranke kojom predsjedava dugo godina na sedmim po redu izborima. U svom trećem povratku na političku scenu i pokušaju da dođe do svog drugog mandata u predsjedničkoj fotelji protiv sebe će imati šestero kandidata.

Marko Milačić kandidat je Prave Crne Gore, Mladen Bojanić nastupa kao kandidat Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije Crne Gore i Građanskog pokreta URA, dok je Hazbija Kalač kandidat Stranke pravde i pomirenja.

Na izbore izlazi i Vasilije Miličković, kao kandidat Grupe birača „Građanska akcija“ i Partije penzionera, invalida i restitucije Crne Gore, Dobrilo Dedeić kao kandidat Srpske koalicije, te jedina žena među kandidatima, ujedno i prva žena u utrci za predsjednika Crne Gore u njezinoj povijesti, Draginja Vuksanović, kao kandidatkinja Socijaldemokratske partije Crne Gore.

Je li opoziciji trebao zajednički kandidat?

Vrijeme uoči izbora obilježili su, kako to predizborna praksa i nalaže, predizborni skupovi, a kandidati su obišli veći dio Crne Gore predstavljajući se građanima. Ono što su analitičari primijetili, a što je karakteristično za sva postjugoslavenska društva, jeste razjedinjenost opozicije, odnosno nepostojanje zajedničkog kandidata koji bi mogao „izaći na crtu“ Đukanoviću. Smatraju i kako bi, pogotovo za demokraciju i stvaranje što bolje društvene klime bilo bolje, da je predizborna utakmica bila bolja za gledanje.

Jelena Pavićević, ekspertica za strateške komunikacije, ukazuje i kako se opozicija trebala pripremati godinama unazad, odnosno od prošlih predsjedničkih izbora.

„Predsjednički kandidati [opozicije] zanemarili su raznoliku strukturu preostalog dijela građana i u kampanji nastupili sa stavovima tipičnim za politički i društveni milje iz kojeg dolaze i stilom ‘Ja ću kako ja hoću i kako mislim da treba’, pa će morati da sačekaju izborne rezultate da vide u kojoj mjeri se to dopalo crnogorskim građanima”, konstatira Pavićević.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje, konstatira kako na ovim izborima nema čelnika parlamentarnih opozicijskih stranaka, ali i ponavlja da je „opozicija trebala imati jednog predsjedničkog kandidata koji bi neupitno išao uz liniju definisanih spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore i koji bi reprezentovao sistem vrijednosti koji crnogorsko društvo treba da razvija kako bi postalo dio konsolidovanih demokratija“.

Kratka kampanja

Analitičari smatraju i da je veliki broj kandidata, za razliku od prošlih predsjedničkih izbora 2013. godine kada su bila svega dva kandidata, „u funkciji raspršivanja glasova na više kandidata, da bi se na takav način onemogućila Đukanovićeva pobjeda u prvom krugu izboru“.

„Kampanja za predsjedničke izbore nikada nije bila vremenski kraća i financijski skromnija. Retorika u kampanji je prilično dosadna, jer se godinama znaju stavovi i političke pozicije svih kandidata. Iako su kandidati međusobno razmjenjivali oštre riječi u kampanji može se ocijeniti da je bila u granicama fair playa. U izbornoj kampanji nedostaje inovativnog pristupa, jer većina kandidata ponavlja ono što već godinama priča“, konstatiraju u Međunarodnom institutu za bliskoistočne i  balkanske studije (IFIMES), sa sjedištem u Ljubljani.

Podsjećaju i da se Crna Gora suočava sa svim tranzicijskim problemima s kojima se suočavaju i druge ex-YU države, a „crnogorska država još uvijek nema adekvatne odgovore na kriminal, korupciju i razvojne izazove“.

„Dio problema u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije je institucionalan, jer postoji neusklađenost u djelovanju pojedinih državnih institucija u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije“, navode.

No, u rješavanju tih i drugih problema koje ima crnogorsko društvo svakako mogu pomoći eurointegracije. Crna Gora je otvorila 30 poglavlja u pregovorima s Europskom unijom, a tri privremeno zatvorila. Od prošle godine je i članica NATO-a.

Ograničene ovlasti

Upravo na tom, euroatlantskom putu važna je i uloga predsjednika države. Osim što je, samo po sebi čast, biti predsjednik/predsjednica države, s te pozicije se dobiva prilika predstavljanja Crne Gore u zemlji i inozemstvu, zapovijedanje vojskom, proglašavanje zakona ukazom, ali i raspisivanja parlamentarnih izbora.

Crnogorski predsjednik ima ovlast predlaganja Skupštini mandatara za sastav Vlade, a nakon obavljenog razgovora s predstavnicima političkih stranaka koje su prešle izborni prag i ušle u parlament, te da predloži predsjednika i suce Ustavnog suda i zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uz to, predsjednik postavlja i opoziva veleposlanike i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore, prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore, te daje pomilovanja.

Iako je predsjednik jedini predstavnik građana koji se bira neposredno, politički analitičar Zlatko Vujović upozorava da tu političku težinu ne prate i ovlasti zbog čega smatra da bi se mogao birati i u parlamentu. Kao, uostalom, i u drugim balkanskim društvima.

„Crna Gora jeste parlamentarna republika u kojoj predsjednik nema toliku veliku vlast. Ne prate ga određena ovlašćenja koja postoje u nekim drugim zemljama. Prilično je to slaba pozicija iako se smatra da dijeli izvršnu vlast s Vladom Crne Gore“, objašnjava Vujović.

Biračka mjesta otvorena su od sedam do 20 sati, a prvi preliminarni i neslužbeni rezultati trebali bi biti poznati još iste večeri. Državna izborna komisija Crne Gore trebala bi utvrditi privremene rezultate izbora u ponedjeljak.

Izvor: Al Jazeera