U RS-u bespravnih 80.000 objekata

U Republici Srpskoj ima blizu 80.000 bespravno izgrađenih objekata. Proces legalizacije je za većinu u toku, ali je odziv građana, uprkos pozivu nadležnih ministarstava veoma slab. Zašto ljudi grade nelegalne objekte i da li su ti objekti bezbjedni istražila je reporterka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić.

Cijena građevinske dozvole jedan je od glavnih razloga za nelegalnu gradnju u Republici Srpskoj, smatraju u Institutu za građevinarstvo. Potrebno je izdvojiti gotovo trećinu ukupnog iznosa za gradnju kuće do krova,  kako bi se građevina legalizovala.

“Najčešće naši stanovnici ulažu u tu fazu. Onda poslije idu sve ostale faze, kako bi se objekat osposobio za život. I tek na kraju dolazi ta građevinska dozvola u ovoj fazi legalizacije”, kaže Slobodan Stanarević, iz Instituta za građevinarstvo RS.

Dug proces

Cijena građevinske dozvole i ostalih taksi i saglasnosti za stambenu zgradu je otprilike 150 eura po metru kvadratnom. Osim toga, problem je i što cijeli proces dugo traje.

“To je, moram reći, od slučaja do slučaja. Od onih, koji se uklapaju u zakonom propisane rokove na najpovoljniji mogući način do toga da to nekad traje i po pola godine ili godinu dana ako se jave problemi vezano za imovinsko-pravne odnose”, smatra Borko Đurić iz GP “Krajina”.

Investitori cijenu građevinske dozvole uračunaju u cijenu kvadrata stambenog prostora. Vlasnici kuća, međutim, sami snose troškove građevinske i ostalih dozvola.  Ali na konačnu cijenu utiče  i kvalitet i zona u kojoj se gradi.
U Institutu za građevinarstvo RS kažu da što se tiče bezbjednosti objekata izgrađenih na području ovog entiteta kvalitet je uglavnom zadovoljavajući. U posljednjih nekoliko godina sav materijal, koji je korišten u izgradnji, prethodno bude testiran.

Posao za opštinske vlasti

Za bezbjednost najveći rizik predstavljaju objekti izgrađeni odmah poslije rata na području cijele Bosne i Hercegovine.

“Od 95. do 98. period od tri godine gdje smo mi ustvari bili stovarište otpadnog materijala sa zapada. Kod nas ništa tad nije funkcionisalo. U tom periodu došlo je do tih manje kvalitetno izgrađenih objekata”, kaže Stanarević.

Prema Zakonu o uređenju prostora i građenju RS, legalizacija bespravno izgrađenih objekata je posao za opštinske vlasti. Kako bi se taj proces učinio efikasnijim do kraja godine bit će usvojene potrebne zakonske izmjene. Na području Federacije BiH, legalizacija je također u nadležnosti opština. Međutim, u federalnom Ministarstvu još nemaju podatke koliko je bespravno izgrađenih objekata, ni  kojom dinamikom  protiče proces legalizacije.

Izvor: Al Jazeera