U Srbiju investirano 15,96 milijardi eura

Najviše ulagača u Srbiju stiglo je iz Njemačke - 30, Austrije - 23, Italije - 18, Slovenije - 16 i Francuske - 12.

Srbija, NALED, Investicije, Telenor, Autoindustrija, Ulaganje, Novac
Najveći broj investicija registriran je 2003. godine - 21 strano ulaganje [Reuters - Ilustracija]

Najznačajnijih 150 stranih investicija u proteklih 12 godina donijele su Srbiji 15,96 milijardi eura, a najviše ulagača stiglo je iz Njemačke, saopćila je Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), prenosi Tanjug.

Najveći broj ulaganja registriran je u automobilskoj industriji - 21, prehrambenoj - 18, bankarstvu i osiguranju - 15 i građevinskoj industriji - 10, pokazuju podaci prve objedinjene baze stranih investicija, koju je napravio NALED.

Vanjski dug 25,71 milijardu eura

Vanjski dug Srbije na kraju novembra 2012. godine iznosio je 25,71 milijardu eura i u tom mjesecu povećan je za 169,1 milion eura, navedeno je u novom broju časopisa Konjukturni trendovi, koji izdaje Privredna komora Srbije (PKS).

Pri tome je dugoročni dug povećan za 240,4 miliona eura, dok je kratkoročni dug smanjen za 71,3 miliona eura, prenosi Tanjug.

Od ukupnog vanjskog duga, 25,46 milijardi eura predstavlja stanje duga po glavnici, a 248,5 miliona eura redovnu kamatu.

Vanjski dug javnog sektora je povećan tokom novembra za 591,8 miliona eura, na 12,24 milijarde eura, što je činilo 47,6 posto ukupnog vanjskog duga.

Vanjski dug privatnog sektora smanjen je za 422,7 miliona eura, na 13,47 milijardi eura, i to je bilo 52,4 posto ukupnog duga.

Najveća investicija i dalje je Telenor - 1,6 milijarde eura, slijede Gasprom Neft  - 947 miliona eura, FIAT - 940 miliona eura, Delhaize - 933 miliona eura, Agrokor - 614 miliona eura, Philip Morris - 611 miliona eura, Mobilcom Austrija - 570 miliona eura, Salford, Eurobanka, Mercator i Raiffeisen - 500 miliona eura...

Posmatrano prema zemljama, najviše ulagača stiglo je iz Njemačke - 30, zatim iz Austrije - 23, Italije - 18, Slovenije - 16 i Francuske - 12.

Kada se u obzir uzme visina ulaganja, na prvom mjestu je Italija - 1,99 milijardi eura, slijede Austrija - 1,96 milijardi eura, Norveška - 1,6 milijardi eura, Belgija - 1,48 milijardi i Grčka - 1,23 miliona eura, dok su iza SAD, Rusija i Njemačka - svi iznad 1,1 milijardu eura.

Bankarski sektor

Najviše novca ušlo je u sektor bankarstva i osiguranja - 3,04 milijarde eura, prehrambenu industriju i IT sektor - 2,2 milijarde eura, trgovinu - 1,7 milijardi eura, automobilsku industriju - 1,54 milijarde eura i energetiku - 1,42 milijarde eura, dok su ostali sektori ispod milijarde eura ulaganja.

Najveći broj investicija registriran je 2003. godine - 21, dok je na drugom mjestu 2010. godina - 17 investicija. Treće mjesto dijele 2005. i 2007. godina - 16 stranih ulaganja, a slijede 2006. godina - 13 i 2002, 2008. i 2012. godina - 12 ulaganja.

Najviše novca stiglo je 2003. godine - 3,76 milijardi eura i 2006. godine - 3,28 milijardi eura, a daleko iza je 2005. godina - 1,61 milijardi eura.

Izvori informacija za kreiranje baze bili su SIEPA, Vojvođanski investicioni fond, Narodna banka Srbije (NBS), Agencija za privatizaciju i opštinske kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, naveli su u NALED-u.

Laka pretraga

Glavni grad Srbije privukao je 23 investicije od 150 najznačajnijih, a iza Beograda su Inđija sa 18, Novi Sad i Subotica sa po 10, Stara Pazova, Niš i Pećinci sa po sedam ulagača...

U prvih 10 gradova i opština čak je sedam onih koji su imali ili imaju certifikat NALED-a o povoljnom poslovnom okruženju - Inđija, Novi Sad, Subotica, Stara Pazova, Niš, Zrenjanin i Pirot.

Na kompletnoj listi je 21 od 25 opština nosilaca certifikata NALED-a. Dio ulaganja odnosio se na cijelu teritoriju Srbije (banke i naftne kompanije) i ti investitori nisu svrstani prema gradovima.

Baza stranih investicija nalazi se na internetskoj stranici NALED-a i omogućava laku pretragu po nekoliko kriterija - godini, tipu investicije, sektoru, porijeklu kapitala, visini i mjestu ulaganja.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.