Oglasi

UAE na Afričkom rogu, opasnost koja vreba s mora

Abu Dhabi pokušava proširiti svoj utjecaj preuzimanjem kontrole nad ulazima u Crveno more i strateškim moreuzom.
Džibuti nije ostao imun na ambicije UAE-a na Afričkom rogu, obzirom na to da su Emirati nastojali pronaći uporište u državi koja je postala poznata po mnogobrojnim stranim bazamaGetty

Piše: Abdulsamad Darwesh

Još otkako je započelo učešće Ujedinjenih Arapskih Emirata u operacijama Arapske koalicije u Jemenu, krajem marta 2015. godine, Abu Dhabi je nastojao sprovesti svoj plan čiji je cilj proširiti utjecaj ove države preuzimanjem kontrole nad jemenskom obalom, lukama i otocima u okruženju, ulazima u Crveno more i strateškim moreuzom Bab al-Mandab.

Međutim, ambicije UAE-a nisu se zadržale samo na jemenskoj obali, već su stigle i do zemalja Afričkog roga, poput Eritreje, Somalije i Džibutija.

U Eritreji je Abu Dhabi radio na proširivanju kontrole nad lukom i aerodromom u Assabu. Fotografije luke iz zraka pokazuju veliko raspoređivanje ratnih brodova UAE-a duž obale. Luka Assab se smatra jednim od najpogodnijih mjesta za usidravanje desantnih brodova, pored toga što postoji olakšana komunikacija između nje i luka u Jemenu. Osim kontrole nad ovom eritrejskom lukom, Abu Dhabi nastoji kontrolirati i Bab al-Mandab kroz koji dnevno prolazi 3,3 miliona barela nafte i 21.000 plovila godišnje.

Satelitski snimci pokazuju nove građevinske radove na aerodromu Assab, te raspoređivanje borbenih tenkova Leclerc, borbenih aviona Mirage 2000, helikoptera i bespilotnih letjelica na dužini od 3.500 metara.

Eksperti američke obavještajne agencije Stratfor istakli su kako je prisustvo Abu Dhabija u luci Assab dugoročno, što prevazilazi privremenu podršku vojnim operacijama u Jemenu.

Iskoristiti podjele

Vojni analitičar Stratfora smatra kako „raspoređivanje trupa UAE-a ne dolazi u kontekstu privremene podrške operacijama u Jemenu, već upućuje na duže korištenje i unaprjeđenje postojećih vojnih kapaciteta UAE-a na ovom području“.

Prijestolonasljednik Abu Dhabija Mohammed bin Zayed ima lične odnose s predsjednikom Eritreje Isaiasom Afewerkijem, o čemu govori i to da je Afewerki posjetio Abu Dhabi dva puta u tri mjeseca. Prva posjeta je bila u oktobru 2016., a druga u januaru 2017. godine.

Abu Dhabi je ojačao i svoje prisustvo u Somaliji, iskoristivši podijele između centralne Vlade Somalije i Somalilenda koji nije priznat. Potpisali su nekoliko sporazuma, uključujući i iznajmljivanje aerodroma i luke u Berberi, čemu se centralna Vlada usprotivila. Somalijci su organizirali protestna okupljanja kako bi izrazili svoje neslaganje s ovakvim ponašanjem Emirata u njihovoj državi.

Abu Dhabi je sredinom februara 2017. godine uspio dobiti odobrenje somalilandskog Parlamenta za uspostavljanje vojne baze UAE-a u gradu Berbera na sjeverozapadu države.

Zbog ovakvih dešavanja, somalijski parlamentarci su uputili upozorenje Emiratima da se ne miješaju u unutrašnja pitanja njihove države. Ahmad Fiqi, zastupnik u somalijskom Parlamentu, uputio je oštro upozorenje UAE-u u svom televizijskom intervjuu, zahtijevajući da se ambasador UAE pozove na razgovor te da mu se skrene pažnja na ono što se događa.

Od Emirata je tražio da se „prestanu miješati u unutrašnja pitanja Somalije“. Dodao je:

„Mi se nikada nismo miješali u vaša pitanja kada ste bili slabi. Naši preci su nam pričali da su vam pružali pomoć u vašoj državi. Što se tiče ambasadora UAE-a, bio sam za to da Parlament podnese zahtjev Vladi da Ministarstvo vanjskih poslova pozove ambasadora na konsultacije kako bi mu se skrenula pažnja da mu je bolje da uzme u obzir zahtjeve za nezavisnost i suverenitet naše države.“

Napeti odnosi

Džibuti nije ostao imun na ambicije UAE-a na Afričkom rogu, obzirom na to da su Emirati nastojali pronaći uporište u državi koja je postala poznata po mnogobrojnim stranim bazama.

Međutim, napetost u odnosima između dvije zemlje brzo se pogoršala nakon slijetanja borbene letjelice UAE-a na međunarodni aerodrom u Džibutiju bez prethodnog odobrenja vlasti ove zemlje. To je dovelo do prepirke između zvaničnika dvije države koja se pretvorila u fizički obračun, što je navelo vlasti Džibutija da protjeraju trupe UAE-a iz vojne baze.

Abu Dhabi je zatvorio svoj konzulat u Džibutiju te je uveo zabranu ulaska u Emirate za građane Džibutija, prije nego što je ponovo otvorio svoj konzulat 2016. godine.

To nije bio jedini slučaj neslaganja između dvije strane, budući kako je tome prethodio konflikt i pravni spor oko ugovora za korištenje kontejnerskog terminala Doraleh, najveće kontejnerske luke u Africi koju je vodila kompanija Dubai Ports World. Predsjednik Džibutija Ismail Omar Guelleh optužio je ovu emiratsku kompaniju da je plaćanjem mita dobila koncesiju za upravljanje kontejnerskim terminalom, što ga je navelo na jednostrano poništavanje ugovora 2014. godine.

Usred ovakvih ambicija Emirata da proširi svoj utjecaj na ulazima u more, te preuzme kontrolu nad državama Afričkog roga i tjesnacem Bab al-Mandeb, stručnjaci su skeptični po pitanju sposobnosti Emirata da ostvari te ambicije i sačuva iluziju o svom utjecaju pred geografskim i povijesnim činjenicama.

Izvor: Al Jazeera