Ugalj do 2022. vodeći svjetski energent

Ugalj, koji je najveći “krivac” za emisiju stakleničkih plinova, istisnut će naftu sa mjesta prvog svjetskog energenta za deset godina, objavila je u utorak Međunarodna agencija za energiju (IEA).

“Zahvaljujući obilnim izvorima i neutaživoj gladi za električnom energijom brzorastućih privreda, ugalj je u prvoj deceniji 21. stoljeća činio gotovo polovicu svjetske potražnje za energijom”, piše IEA u izvještaju.

Nove svjetske privredne sile, kao što su Indija, a posebno Kina, “zaslužne” su za taj porast, piše agencija i napominje da se i Evropa sporo rješava zavisnosti od uglja uprkos upozorenjima ekologa.

U svojoj studiji IEA razmatra razvoj tržišta uglja u idućih pet godina.

“Udio uglja kao energenta u svijetu svake godine raste i ne dogodi li se promjena u sadašnjoj politici, on će dostići naftu za deset godina”, upozorila je Maria van der Hoeven iz IEA-e.

Tržište uglja IEA poistovjećuje s Kinom. “Ugalj je Kina. Kina je ugalj.”

SAD: Plin iz škriljaca

Azijski privredni div stalno otvara nove elektrane na ugalj i kineski ugalj je prošle godine činio 46,2 posto svjetske potrošnje tog energenta.

Već 2014. godine preći će granicu od 50 posto. Kina svake godine troši više uglja nego sve ostale države zajedno.

Međutim, Organizacija za privrednu saradnju i razvoj (OECD) očekuje da će potražnja za tim energentom porasti svugdje u svijetu, osim u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje raste potražnja za plinom iz škriljaca.

U SAD-u je takva proizvodnja u ekspanziji, iako stručnjaci upozoravaju da ni ta tehnologija nije bezazlena za okolinu, jer zagađuje tlo ispod površine.

Međutim, proizvodnja plina iz škriljaca izazvala je pad cijena plina i učinila ugalj neprivlačnijim.

IEA ocjenjuje da bi samo izrazit pad cijene plina mogao smanjiti potražnju za ugljem.

Napominje da je velik skok američkog izvoza, posebno u Evropu, smanjio cijenu uglja u Evropi sa 130 dolara po toni iz 2011. na 85 dolara u maju 2012. godina.

Proboj uglja zvoni na uzbunu u vrijeme kada se stručnajci i vlade bore protiv globalnog zatopljenja, a staklenički plinovi u globalnom zagrijavanju imaju važnu ulogu.

Izvor: Agencije