Ukradene divlje životinje završe kao ljubimci

Piše: Nick Clark

Paklena prozivka u životinjskom svijetu: broj divljih čimpanzi u Beninu – nijedna; u Burkini Faso – nijedna; u Togu – nijedna. Mnogi će se uskoro pridružiti ovoj listi izumiranja.

Nelegalna trgovina divljim životinjama ide daleko dalje od strašnih priča o krivolovu slonova zbog slonovače.

Tržišta širom svijeta na kojima se prodaju živi majmuni – naročito mlade čimpanze, gorile i orangutani oteti iz njihovih šumskih domova u Africi i Aziji – bujaju. Također se trguje glavama i lubanjama velikih majmuna koje dolaze na tržišta od Nigerije do Sjedinjenih Američkih Država. Neke se koriste za crnu magiju, neke samo kao trofeji i ukrasi iznad kamina.

Uz uništavanje šuma i potražnju mesa divljači, potražnja za živim i mrtvim majmunima ili dijelovima njihovih tijela desetkuje i uništava populacije gdje su nekada boravili u velikim brojevima.

„Naročito buja trgovina živim primatima. Ima nekoliko ljudi na mjestima poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Katara koji samo žele bebu čimpanze ili gorile u bašti. To im povećava renome. Iz Kine dolaze zahtjevi zooloških vrtova i parkova za safari. Da bi se jedna beba čimpanza odvela iz divljine, ubije se nekoliko odraslih majmuna. Smatramo kako za svaku bebu pogine 10 odraslih“, navodi Doug Cress iz organizacije za spašavanje majmuna Great Apes Survival Partnership.

Procjenjuje se kako krivolov u divljini godišnje donosi desetine milijardi dolara, te kako žestoko prijeti samom postojanju određenih vrsta, potkopava ekosisteme i pogađa srce siromašnih zajednica.

(Ne)legalna zarada

Prema Programu okolišta UN-a (UNEP), jedan živi gorila Ugandi donosi milion dolara prihoda od turizma. Ruanda, centralna lokacija planinskih gorila, od ekoturizma je zaradila više od 300 miliona dolara 2014. godine – a sav ovaj novac doprinosi lokalnim zajednicama.

Drugdje krivolov puni džepove oružanih jedinica i održava šefove kartela, kao i njihovo bogatstvo. Oni zarađuju od aktivnosti koje neki izjednačavaju sa trgovinom ljudi, droge ili oružja prema njihovim strašnim posljedicama.

Procjenjuje se kako širom svijeta dvaput sedmično se na granici, na tržištu ili u nečijem domu oduzima živi majmun.

„Sami dalje računajte. Samo 2013. godine je, prema procjenama, više od 3.000 majmuna oteto iz njihovih staništa, što znači kako ih je daleko više hiljada ubijeno. Smatram kako je i ova cifra od 3.000 preniska“, ističe Cress.

Najviše na cijeni su orangutani, koji predstavljaju 70 posto svih oduzetih majmuna. Žive bebe se obično prenose u kabinskom prtljagu regularnih putničkih letova, dodaje Cress. Nekada se čak nose kao ljudske bebe umotane oko majčinih grudi ili ugurane u torbu u odjeljcima za prtljag iznad glave putnika.

„Za bebu čimpanzu u Kini daju 26.000 dolara, a za bebu gorilu blizu 40.000 dolara. Na Bliskom istoku se majmuni najviše drže kao ljubimci, no to su životinje koje veoma brzo rastu. Ko će još držati odraslog živog gorilu u dnevnom boravku? Takve životinje se samo odbacuju“, objašnjava.

Posebna priča je na društvenim mrežama gdje ljudi objavljuju fotografije sa svojim „ljubimcima“.

Pokretanje kampanje

Borba protiv ovog zločina koji tjera neke vrste na ivicu opstanka, sada se pojačava. Na Okolišnoj skupštini UN-a u kenijskom Nairobiju, pokrenuta je nova kampanja WildforLife (Divlji za život), koja ima za cilj da postane globalni pokret.

„Promijenit ćemo stanje samo ukoliko na to pristane cijeli svijet. Ovo nije samo pravni ili politički odgovor. Ovo je okupljanje cijelog svijeta po pitanju koje se tiče svakog pojedinca na planeti“, izjavio je Achim Steiner, izvršni direktor UNEP-a.

No, neki smatraju kako još dalje ići sa naporima.

„Da li UN vodi napad ili ga samo slijedi? UN mora jače djelovati i nametnuti sankcije protiv lidera zločinačkih sindikata“, navodi Winnie Kiiru iz pokreta Stop Ivory.

Korupcija, korupcija, korupcija

Ofir Drori vodi mrežu Eagle Network u Kamerunu koja aktivno progoni švercere divljim životinjama. Ova mreža je iza rešetaka smjestila 1.300 ljudi.

„Postoje tri velika problema u borbi protiv ovog šverca, a to su – korupcija, korupcija i korupcija. Veći broj ljudi koje smo priveli pravdu su korumpirani zvaničnici poput korumpiranih policajaca, vojnika ili uposlenika države. Oni omogućuju djelovanje švercera“, ističe Drori.

On navodi kako se svijet mora fokusirati na ”velike ribe” koje su na čelu zločinačkih organizacija.

„Na neki način ne smijemo razmišljati o slonovima i majmunima kada govorimo o nelegalnoj trgovini životinjama, već trebamo misliti o narkotrgovini, čistoj zločinačkoj prirodi te trgovini kokainom. Ako na taj način razmišljate, shvatate kako se vrši trgovina divljim životinjama.“

John Scanlon iz CITES-a, organizacije koja nameće pravni okvir trgovine divljim životinjama, navodi kako snage prava i sigurnosti moraju djelovati kako bi smanjili potražnju za ovim životinjama.

„Trgovinu vode višenacionalne kriminalne grupe. Moramo ciljati potražnju, bez obzira da li je riječ o slonovači, rogovima nosoroga, ljuskavcima ili palisanderu“, ističe.

Izvor: Al Jazeera