Ukrajina: Deportacija Tatara sa Krima je genocid

Polovina od 180.000 deportiranih krimskih Tatara je umrlo od teških uvjeta (AP)

Ukrajinski Parlament je osvojio zakon kojim se deportiranje Tatara, muslimanske manjine sa Krimskog poluotoka, tokom Drugog svjetskog rata karakterizira kao “genocid”.

Sovjetski diktator Josif Staljin je 1944. godine naredio deportiranje gotovo 180.000 Tatara zbog njihove navodne saradnje s trupama nacističke Njemačke.

Gotovo polovina deportiranog stanovništva je umrlo od izgladnjelosti i teških uvjeta na putu ka Sovjetskoj Centralnoj Aziji, ili roku od mjesec dana po dolasku u taj dio Sovjetskog saveza, ocijenila je Vrhovna Rada (ukrajinski Parlament), navedeno je u saopćenju objavljenom u četvrtak.

Tatarima je tek krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća dozvoljeno da se vrate na Krim, ali im nikad nije isplaćena nadoknada za oduzetu zemlju i imovinu.

Kritike Zapada

Njihovo preseljenje je izazvalo napetosti s etničkim Rusima i Ukrajincima, koji su doselili na poluotok nakon deportacije Tatara.

Tatarski čelnici tvrde da su ih ukrajinske vlasti namjerno sprečavale da dobiju državne poslove te da su prešutno dopustili da im se “otima zemlja”.

Odluka Ukrajine je uslijedila nakon ruske aneksije Krima u martu 2014. godine, nakon što su proruski aktivisti, koje podržava Moskva, na brzinu organizirali referendum, u kojem je većina stanovnika Krima glasalo za “vraćanje” poluotoka Rusiji.

Zapadne sile su kritizirale referendum te uvele sankcije Moskvi.

Jedan od žrtava ruskog preuzimanja Krima je etnički Tatar i aktivist koji je protestirao protiv aneksije.

Aktivistu su otele promoskovske oružane grupe, a u martu je pronađen mrtav s tragovima mučenja.

I drugi tatarski i proukrajinski aktivisti su kidnapirani i nestali na Krimu.

Članovi njihovih porodica smatraju da su oni svi mrtvi.

Pretrage džamija, škola i kuća

Nakon referenduma, ruski predsjednik Vladimir Putin i njegova vlada su pokušali uvjeriti Tatare da će se prema njima postupati pravedno pod ruskom vladavinom.

Međutim, vlasti koje je postavila Moskva su već naredili pretrage džamija, vjerskih škola i kuća tatarskih muslimana na Krimu te su im zabranili javno okupljanje kojim bi se obilježila godišnjica deportacije.

Krimom, najsjevernijim dijelom Velikog puta svile, vladala je dinastija nasljednika Džingis Kana, koji su prešli na islam i koji su postali vazali otomanske Turske.

Carska Rusija je pokorila Krim 1788. godine, što je dovelo do masovnog egzodusa krimskih Tatara u Tursku.

Izvor: Al Jazeera