Ukrajina ne očekuje intervenciju NATO-a

Ukrajina želi dobiti pošiljke oružja, ali ne očekuje da će NATO poslati vojnike kako bi joj pomogao u borbi s ruskim vojnicima u njezinim istočnim pokrajinama, rekao je ukrajinski veleposlanik pri NATO-a u petak.

Upitan opskrbljuje li trenutačno ijedna zemlja članica NATO-a Ukrajinu oružjem, Ihor Dolhov rekao je novinarima nakon hitnog sastanka s veleposlanicima NATO-a: “Ne, nažalost ne”.

Dolhov je dao izjavu u Bruxellesu nakon što su veleposlanici Saveza razgovarali o eskalaciji krize u Ukrajini. U toj zemlji se, po NATO-u, trenutno nalazi preko 1.000 ruskih vojnika.

Dolhov je kazao da Kijev ne razmatra izravnu NATO-vu vojnu intervenciju. “Trebamo veću pomoć, uključivo i vojnu, ali je jasno da NATO ne može poduprijeti Ukrajinu ljudstvom i ne očekujemo da NATO članice to učine”, dodao je, kako prenosi Hina.

“Možemo sami sebe obraniti, ali trebamo vašu pomoć za zaustavljanje agresije, trebamo vaš pomoć da pozovete (ruskog) predsjednika (Vladimira) Putina na mir”, rekao je.

NATO je u više navrata kazao da nema planova o vojnoj intervenciji u Ukrajini, koja nije članica Saveza.

NATO: Isprazno rusko negiranje agresije

Dolhov je dodao da bi pojačana ruska nazočnost u istočnoj Ukrajini mogla imati utjecaj na to što će čelnici NATO-a odlučiti kada se sastanu sljedeći tjedan u Walesu.

NATO bi na summitu trebao najaviti dodatne korake kako bi se pomoglo Ukrajini da modernizira svoje oružane snage.

Na izvanrednom sastanku NATO-a, posljednju eskalaciju sukoba na jugoistoku Ukrajine nazvali su ruskom vojnom agresijom. Optužbe te vrste službena Moskva oštro odbacuje.

Izvanredni sastanak sa zajedničkom komisijom NATO-a održan je na zahtijev Ukrajine, nakon što je Kijev optužio Moskvu da upućuje ruske vojnike na ukrajinski jugoistok kao pomoć proruskim snagama.

„Unatoč ispraznom negiranju Moskve, sada je jasno da su ruske trupe i oprema ilegalno prešli granicu u jugoistočna područja Ukrajine. Ovo nije usamljena akcija nego dio opasnog plana destabilizacije te zemlje kao suverene države. Ruske snage su izravno angažirane u vojnim operacijama na ukrajinskom tlu“, izjavio je Anders Fogh Rasmussen, generalni tajnik NATO-a.

Lavrov: Nije prvi put i opet nema dokaza

Optužbe Zapada o ruskoj „invaziji“ Ukrajine za Moskvu nisu nove. Kažu da se tu, između ostalog, radi o njihovoj nervozi, s obzirom na to da pobunjenici prelaze u ofenzivu.

„Ovo nije prvi put da se suočavamo s takvim optužbama. Od samog početka krize optuživani smo za mnogo toga, tako da to nije prvi puta da tako nešto čujemo i svaki put nije bilo dokaza. Imali su i ranije satelitske fotografije koje pokazuju pokrete ruskih trupa pa se ispostavilo da su to dijelovi kompjuterske igre. I posljednje optužbe su, manje-više, iste vrste“, odgovoriio je na optužbe ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Oštra diplomatska retorika dolazi nako što je NATO-ov generalšatab ustvrdio da su satelitske snimke, koje mogu biti neovisno verificirane, dodatni dokazi umiješanosti ruskih oružanih snaga u eskalaciji nasilja u posljednja dva tjedna.

One, kažu, pokazuju ulazak ruskog konvoja samohodne artiljerijske jedinice na teritorij Ukrajine i njezino raspoređivanje.

Putin: Kao nacistička opsada Lenjingrada

Ruski predsjednik Vladimir Putin usporedio je operacije ukrajinske vojske oko Luganjska i Donjecka s nacističkom opsadom Lenjingrada i pozvao Zapad da prisili Kijev na sadržajne pregovore s predstavnicima istočnih ukrajinskih regija kako bi se postigao mir.

„Potrebno je prisiliti ukrajinske vlasti da započnu te pregovore, ne o tehničkim pitanjima. Razgovori moraju biti sadržajni. Mora se razgovarati o tome kakva će prava imati stanovništvo Donbasa, Luganjska, cijelog jugoistoka zemlje u okviru suvremenih civiliziranih pravila“, rekao je Putin na forumu mladih nedaleko Moskve.

Također je kazao da ga vojna operacija Kijeva u istočnoj Ukrajini, gdje se vladine snage bore protiv proruskih separatista oko gradova Donjecka i Luganjska, podsjeća na nacističku opsadu Lenjingrada tijekom Drugog svjetskog rata.

„Mala sela i veliki gradovi okruženi ukrajinskom vojskom koja izravno gađa stambena područja s ciljem uništenja infrastrukture. To me žalosno podsjeća na događaje tijekom Drugog svjetskog rata kada su njemački fašistički okupatori opkolili naše gradove“, ocijenio je Putin.

Ruski je predsjednik rekao da bi odluka Kijeva da ne koristi „humanitarni koridor“, koji su spremni otvoriti proruski separatisti na istoku Ukrajine kako bi omogućili povlačenje vojnika koje drže u okruženju, bila ogromna pogreška te da bi dovela do velikih ljudskih gubitaka.

Putin je kazao da je ukrajinska kriza tragedija te da su Ukrajinci i Rusi „praktički jedan narod“, te ustvrdio kako „Rusija nije anektirala Krim nego ga je zaštitila“.

„Nismo ga anektirali, nego smo dali mogućnost ljudima izraziti svoje stajalište i ispoštovali smo ga“, zaključio je Putin.

Ukrajina želi u NATO

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk potvrdio je kako parlamentu namjerava predložiti zakon kojim bi se obnovio postupak prijama Ukrajine u NATO, jer tvrdi da je njegova zemlja „suočena s ruskom agresijom“.

„Vlada predstavlja parlamentu nacrt zakona kojim bi se poništio izvanblokovski status Ukrajine i vratilo na put prijama u NATO“, kazao je Jacenjuk na vijeću ministara.

U travnju 2008. godine, na summitu u Bukureštu, čelnici zemalja članica NATO-a dogovorili su se da Ukrajina ima preduvjete da se pridruži Savezu što je jako naljutilo Rusiju.

Dvije godine kasnije proruska ukrajinska vlada predsjednika Viktora Janukoviča odustala je od tog cilja, ali su nastavili surađivati s NATO-om.

Jacenjuk je rekao ranije ovog tjedna da Ukrajina očekuje „ključne odluke“ na summitu NATO-a koji će se održati 4. i 5. rujna u britanskom Newportu, naglasivši kako „Ukrajini treba pomoć“.

Na istoku Ukrajine ubijeno 2.593 ljudi

Ukupno 2.593 osobe – civili, ukrajinski vojnici i separatisti – ubijeni su u sukobima u istočnoj Ukrajini od početka njihova izbijanja sredinom travnja, iznio je podatke pomoćnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za ljudska prava Ivan Šimonović.

„Trend je jasan i zabrinjavajući. Značajno je porastao broj mrtvih na istoku“, rekao je Šimonović novinarima.

Predstavljajući izvješće promatračke misije UN-a, Šimonović je rekao da će civilne žrtve nastaviti rasti „budući da sve strane jačaju svoju snagu putem mobilizacije, bolje organizacije ili razmještanja novih boraca i sofisticiranijeg oružja i potpore izvana“.

Broj mrtvih je gotovo za 400 ljudi veći nego što je u izvješću koje pokriva razdoblje do 17. kolovoza.

Po riječima Šimonovića, posebice je zabrinjavajuće navodno pojačano sudjelovanje stranih boraca u sukobima, a pritom se misli na ruske vojnike i dragovoljce.

U izvješću se optužuju proruski separatisti za kršenje ljudskih prava, uključujući ubojstva, otmice i mučenja, a također se navodi da ljudska prava ne poštuju ni ukrajinske vojne snage.

Obama proziva Rusiju

Američki predsjednik Barack Obama optužio je Rusiju da podržava, obučava, naoružava i financira separatiste u Ukrajini, ali je odbacio mogućnost američke vojne akcije protiv Rusije, te, umjesto toga, najavio moguće proširenje sankcija.

Obama je na konferenciji za novinare u Bijeloj kući najavio da će sa saveznicima razmotriti mogućnost širenja ekonomskih sankcija protiv Rusije, nakon što su ukrajinske vlasti optužile Moskvu da je poslala vojsku u jugoistočnu Ukrajinu, gdje se vode žestoke borbe između ukrajinskih i proruskih snaga.

No, izbjegao je ruske vojne akcije nazvati „invazijom“ i isključio mogućnost američkog vojnog angažmana u Ukrajini, istaknuvši da se mora pronaći diplomatsko rješenje, izvijestila je agencija Reuters.

„Smatram da su akcije koje smo vidjeli prošlog tjedna nastavak onoga što se dešava mjesecima“, rekao je Obama i optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da ignorira mogućnosti za diplomatsko rješavanje sukoba.

Sankcije koje su Rusiji nametnuli SAD i europski saveznici pogodile su rusko gospodarstvo, a „postoje načini da ih produbimo ili proširimo“, napomenuo je Obama, najavivši da će o tome raspravljati sa saveznicima na samitu zemalja NATO-a u Walesu idućeg tjedna.

Najavio je, također, da će idućeg mjeseca u prvi službeni posjet Washingtonu doći ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.

UN vanredno u Ukrajini

„Rusija mora prestati lagati i raspirivati sukob na istoku Ukrajine“, poručila je američka veleposlanica pri Ujedinjenim Narodima Samantha Power na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

Power je navela čitav niz indicija koje dokazuju izravnu upletenost ruskih snaga u sukobu, upozoravajući da bi, „kada se ništa ne bi učinilo protiv te prijetnje, to skupo stajalo“.

Konstatirajući da se Rusija „oglušuje“ na upozorenja Zapada u vezi Ukrajine, Power se upitala kako u takvim uvjetima uvjeriti druge zemlje u ruskom susjedstvu da im je sigurnost zajamčena.

„Pitanje je ne što možemo reći Rusima, nego što možemo učiniti da slušaju“, kazala je.

Britanski veleposlanik Mark Lyall Grant je, također, osudio „izravno rusko vojno uplitanje“ i tražio od Moskve da „odmah povuče svoje vojne snage i oružje“ s ukrajinskog teritorija.

Smatra da su „dokazi nepobitni“, te je kao primjer naveo satelitske snimke raketnih sustava i ruskih specijalnih snaga Specnaz, raspoređenih na istoku Ukrajine „već nekoliko mjeseci“, koje je zamijetio NATO.

S druge strane, ruski veleposlanik Vitalij Čurkin optužio je SAD da je u Ukrajinu poslao „desetke savjetnika“, te da ukrajinska vojska „bombardira civile“ u područjima koja drže separatisti.

„Moja poruka Washingtonu je prestanite se miješati u unutarnja pitanja suverenih država“, rekao je Čurkin.

Predložio je da Vijeće usvoji deklaraciju kojom bi tražilo „trenutačni prekid vatre i širok politički dijalog“ u Ukrajini.

Izvanredni sastanak Vijeća sigurnosti UN-a tražila je Litva.

NATO procjenjuje da se u Ukrajini bori više od 1.000 ruskih vojnika, dok to Moskva odlučno negira.

Vijeće sigurnosti zbog podjela u svojim redovima i ruskog veta do sada nije usvojilo nijedno službeno zajedničko stajalište o ukrajinskoj krizi, osim rezolucije o padu zrakoplova Malaysian Airlinesa u Ukrajini.

‘Neubojita’ pomoć Kijevu

Sjedinjene Američke Države optužile su prethodno Rusiju da se aktivno bori u istočnoj Ukrajini pružajući potporu separatističkim snagama i poručile da razmatraju niz mogućih reakcija, uključujući strože sankcije.

„Jasno je da je Rusija pojačala svoju prisutnost u istočnoj Ukrajini i izravno intervenirala s borbenim snagama, oklopnim vozilima, topništvom i raketnim sustavima zemlja-zrak, te da se aktivno bori protiv ukrajinskih snaga, kao i da izravno podržava separatističke saveznike i plaćenike“, rekla je glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki.

Kazala je kako SAD „raspolaže s više opcija“, dodajući da su strože sankcije Rusiji „najučinkovitije“.

Psaki je kazala da SAD u Ukrajini vidi „obrazac eskalirajuće ruske agresije“.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao je u četvrtak da su ruske postrojbe ušle u njegovu zemlju kako bi pomogle proruskim pobunjenicima, koji su zauzeli jedan ključan priobalni grad.

Psaki je kazala da je SAD fokusiran na pružanje neubojite pomoći Kijevu.

„Poslali smo nekoliko vrsta neubojite pomoći, kao i niz drugih zemalja u Europi. Ne isključujemo opcije. Mislimo da vojno rješenje nije primjeren pristup pa razmatramo svaki način koji možemo ne bismo li postigli rješenje diplomatskim putem”, kazala je Psaki.

Izvor: Al Jazeera i agencije