Ukrajinske izbjeglice u Rusiji gube nadu

Od izbijanja krize, oko milion građana s istoka Ukrajine pobjeglo je u Rusiju, pokazuju podaci ruskih migracijskih službi. Mnogi od tih ljudi gube nadu da će se ikada vratiti, iako nisu svi dobili privremenu dozvolu boravka u Rusiji.

Kada je na istoku Ukrajine rat postao stvarnost, Oksana Kovaleva je spakovala četverogodišnjeg sina Timura i došla s mužem iz Luganska u Moskvu. Sada pakuje humanitarnu pomoć koju je putem interneta prikupila.

Hranu, dječiju opremu i igračke, šalje u dio Ukrajine koji je pod kontrolom proruskih vlasti i koji je, i pored primirja, bio poprište sukoba. Dio Oksanine porodice je u Lugansku. Ona na sve gleda kao na manipulaciju, a vijesti ne gleda.

„Jasno mi je da, ako budem živjela u Lugansku, nikako ne mogu pomoći. Tamo posla nema. Šta bih radila s djetetom. Doduše, ovdje ne mogu da ga dam u vrtić, jer su nam potrebni dokumenti. Ali, ovdje možemo prikupljati pomoć, učiniti neko dobro djelo“, kaže Kovaleva.

Bježanje od bombi kao igra

I Timur se odrekao nekih igračaka za svoje drugove u Lugansku. U tom gradu dugo nije bilo redovnog snabdijevanja vodom i strujom – nije bilo plata i socijalnih davanja.

„Dječja psiha poslije rata je potpuno drugačija, drugačije se igraju. Sada se igraju bježanja od bombi. Sva naša djeca Timurovog uzrasta, zamišljaju da su poletjeli avioni i slijedi bombardiranje. Djeca su potpuno drugačija sada“, govori Kovaleva.

Na pitanje da li bi se vratila u Lugansk, kaže: „Naravno da da. Naravno da se nadamo da ćemo se vratiti, da živimo. Ali, vidjet ćemo. Još nije sve gotovo.“

Spreman je volonterski kombi, koji će Oksanu prebaciti do autobuske stanice, jer pomoć može poslati jedino tako. Čeka je najmanje 20 sati puta do Luganska, a kad dođe, spremna je na sve. Lugansk je tokom protekle godine često bio meta sukoba odmetnutih lokalnih vlasti i vladinih snaga.

U Kijevu i Moskvi često se napominje da su Rusi i Ukrajinci tzv. bratski narodi. Zato se i dalje traži odgovor na pitanje zašto ovaj sukob toliko dugo traje.

Vjekovne veze

Sergej Strokan je novinar uglednog moskovskog dnevnog lista, a situaciju uspoređuje s Balkanom iz devedesetih godina prošlog stoljeća.

„Bilo je veoma ozbiljnih problema između Kijeva i njegovih pobunjenih regija, kao što su Donjeck i Lugansk. Ali, ne isključujem mogućnost da su ti problemi iskorišteni, kako bi se situacija učinila dramatičnijom i da su kanalisani kako bi se stvarno poremetilo stanje i dovela u pitanje egzistencija ukrajinske države“, ističe on.

Novinar Al Jazeere, Stefan Goranović, iz Moskve javlja kako su „istorije Ukrajine i Rusije povezane već vekovima“.

„To se može videti svuda, pa i na ovom sovjetskom spomeniku, gde su statuama predstavljene bivše sovjetske republike. Vidi se da su predstavnici Ukrajine i Rusije jedna do druge. Danas, kada sa obe strane granice žive brojni Rusi i Ukrajinci, mnogi strahuju da se zbog trenutne situacije na istoku Ukrajine, putevi ovim dvema zemljama nepovratno razilaze“, dodaje.

Izvor: Al Jazeera