Ukrajinski grad na udaru minobacača separatista

Novoazovsk, grad na istoku Ukrajine pod kontrolom vladinih snaga, našao se na udaru minobacača proruskih separatista. Ni nakon sastanka predsjednika Rusije i Ukrajine, Vladimira Putina i Petra Porošenka, o krizi na istoku Ukrajine u Minsku nema indicija da je na pomolu rješenje konflikta u kojem je više od 2.000 ljudi poginulo.

Iznad Novoazovska danas se vidio gust crni dim. Proruski separatisti pogodili su grad s najmanje 10 minobacačkih projektila. Posljednja granatiranja pojačala su bojazni da pobunjenici žele preuzeti kontrolu nad dijelovima Ukrajine koji povezuju Rusiju i Krim.

“U toku su teške borbe s ruskim plaćenicima. Te grupe podržavaju oklopni transporteri iz Rusije minobacačkom i tenkovskom vatrom. Bilo je više od 200 neprijateljskih gubitaka. Antiterorističke snage oštetile su dva tenka, osam vojnih vozila i jedan top”, izjavio je Andrij Lisenko iz Vijeća za nacionalnu sigurnost Ukrajine.

Potvrdu o djelovanju regularnih ruskih jedinica u Ukrajini iznio je i poljski premijer Donald Tusk.

Specijal: Kriza u Ukrajini

“Informacija koja je potvrđena jeste da redovne ruske vojne jedinice djeluju u istočnoj Ukrajini. Tu informaciju potvrdio je NATO, kao i naše obavještajne službe”, istakao je Tusk.

A predsjednici Ukrajine i Rusije su, poslije sinoćnjeg prvog bilateralnog sastanka u Minsku, objavili da će biti pripremljena “mapa puta” radi dogovora o što skorijem prekidu vatre na istoku Ukrajine.

“Ne možemo govoriti o nekim uvjetima za prekid vatre, o mogućim dogovorima između Kijeva, Donjecka i Luganska – to nije naša, već stvar same Ukrajine. Rusija samo može doprinijeti stvaranju situacije povjerenja u toku tog eventualnog i, prema mom mišljenju, izuzetno neophodnog, pregovaračkog procesa. Moskva će sa svoje strane učiniti sve za taj mirovni proces, ukoliko počne”, kazao je Putin.

Njegov ukrajinski kolega Porošenko je razgovore s ruskim liderom opisao kao veoma teške i složene.

“Ističem neophodnost zatvaranja granica za kretanje oklopnih vozila te onemogućavanje prelaska tehnike, municije i plaćenika. Dogovorili smo da se osigura program konsultacija između načelnika generalštabova Ukrajine i Rusije koji će pokušati pokrenuti mirovni proces. Bit će pripremljena ‘mapa puta’ kako bi se što je prije moguće dostigao režim prekida vatre, koji prema karakteru apsolutno mora biti obostran”, rekao je.

Merkel od Putina tražila objašnjenje

Njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila je danas od predsjednika Rusije Vladimira Putina da objasni izvještaje o novom upadu ruskih vojnika na ukrajinsku teritoriju, naveo je u saopćenju njen glasnogovornik.

„Najnoviji izvještaji o prisustvu ruskih vojnika na teritoriji Ukrajine moraju biti razjašnjeni“, rekao je glasnogovornik, te dodao kako je Merkel, u telefonskom razgovoru, istakla da Rusija ima veliku odgovornost za deeskalaciju situacije u Ukrajini.

Kijev je danas optužio Rusiju da su ruski vojnici ponovo ušli na ukrajinsku teritoriju, ali je Moskva demantirala da šalje vojnike i oružje proruskim aktivistima na istoku Ukrajine.

Na sastanku je bila i visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost.

“Ključno pitanje za mir i sigurnost i način zaustavljanja borbi jeste osigurati granice”, navela je.

Čeka se reakcija pobunjenika

Uprkos pozitivnom tonu, nije poznato kako će pobunjenici reagirati na ideju prekida vatre, koliko brzo se primirje može uspostaviti i koliko će se moći održati, prenose agencije.

S obzirom na to da Putin ustraje na tome da su pojedinosti primirja unutarnje ukrajinsko pitanje, nije bilo naznaka o napretku kada je riječ o temeljnim tačkama u kojima se Ukrajina i Rusija ne slažu: optužbama Kijeva da Moskva šalje oružje i borce koji pomažu pobunjenicima te ruskim upornim opovrgavanjima.

Govoreći o incidentu s ruskim vojnicima privedenim u Ukrajini, ruski predsjednik je izrazio nadu da će to biti riješeno, navodeći kako je “čuo da su se oni, patrolirajući granicom, mogli naći na ukrajinskoj teritoriji”.

Predsjednici su, kako je novinarima rekao Putin, pristali i na obnovu opskrbe Ukrajine plinom iz Rusije. Dvije su zemlje u nesuglasicama zbog sukoba na istoku zemlje, nastojanja Kijeva da izgradi odnose s EU-om te trgovinskih i energetskih pitanja.

“Moramo obnoviti dijalog o energiji, uključujući i probleme s plinom. Iskreno, to je složeno pitanje koje je došlo do mrtve tačke, ali ipak moramo razgovarati o njemu. Složili smo se da ćemo obnoviti te konsultacije”, rekao je Putin.

Ponovio je i da će Rusija poduzeti potrebne korake kako bi zaštitila svoju privredu, ne budu li otklonjena pitanja koja je zabrinjavaju u trgovinskim sporazumima i onim pridruživanja Kijeva i EU-a.

Odluka Švicarske

Dogovoreno je i da kontakt-grupa za rješavanje ukrajinske krize što skorije obnovi rad u glavnom gradu Bjelorusije.

Uprkos pozivima na sigurnost granica, Ukrajinci su objavili da je ruska kolona oklopnih vozila tokom dana ušla u istočni grad Amvrosijivka.

Švicarska je odlučila pooštriti mjere protiv Rusije zbog situacije u Ukrajini, saopćile su vlasti u Bernu.
U saopćenju se navodi da je 11 imena fizičkih lica i pet banaka dodano na listu, javlja agencija Srna. Bankama je ograničen pristup tržištima kapitala, a fizičkim licima zabranjeno je stupanje u finansijske odnose, prenosi RIA Novosti.

Među ruskim pojedincima kojima su uvedene sankcije nalaze se Aleksej Gromov, prvi zamjenik šefa kabineta predsjednika Rusije Putina, biznismen Arkadi Rotenberg, dugogodišnji Putinov partner u džudu, kao i predsjednik Vrhovnog savjeta Donjecke Narodne Republike Boris Litvinov.

Osim toga, Švicarska uvodi zabranu uvoza materijala vojne namjene iz Rusije, kao i izvoz opreme za naftnu industriju.

Od početka sukoba u Ukrajini poginulo je najmanje 2.000 ljudi, a zemlje Zapada su, optužujući Rusiju za umiješanost, uvele niz sankcija toj državi.

Izvor: Al Jazeera i agencije