Ulazak BiH u svjetski sportski zimski kalendar?

Skijaški savez BiH je već predao kandidaturu za Evropa kup (Fena)

Skeptici kakvih je u Bosni i Hercegovini oduvijek bilo iza svakog ćoška, podrugljivo će reći da je s takmičarskog aspekta bio gotovo nevažan, da se zbog djece koja tek počinju tabati put za neke buduće karijere nadiglo previše nepotrebne halabuke, da ta manifestacija nikome van Kantona Sarajevo nije bila niti na kraj pameti…, i šta sve ne.

Čak i da je to tačno, ne bi trebalo tako okrutno potcjenjivati značaj Evropskog olimpijskog festivala mladih 2019. (EYOF), održanog u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, koji je, s globalnog aspekta, jedan mali i u poslijeratnom periodu sportski gotovo nevažan grad na evropskoj karti, postavio u centar nečega što aludira na dobro, pa makar to bio i festival, a ne ozbiljno takmičenje.  

U ovom slučaju, to nisu bile podjele, niti rat, već druženje mladih sportista iz 46 evropskih zemalja, na manifestaciji čija je organizacija ujedinila dva entiteta, pokazavši da se na ovim prostorima, da bi se napravilo nešto dobro, mora vući zajedno u istom smjeru.

No, ako po strani ostavimo emotivni, materijalniji aspekt o kojem bi se svi u Sarajevu morali zamisliti je – šta će glavnom gradu Bosne i Hercegovine EYOF donijeti? Da li će ta manifestacija na kraju ostati samo incident koji je nakratko prekinuo tmurnu bosanskoheregovačku svakodnevnicu, ili će njen temelj poslužiti za nove projekte u cilju razvoja Sarajeva u zimsku sportsku destinaciju evropskog nivoa?

Infrastrukturni i tehnički pomak

Bh. sportski radnici i organizatori manifestacije tvrde da Sarajevo ne bi smjelo stati na ovome, već bi prikupljeno iskustvo trebalo iskoristiti za organizaciju novih takmičenja višeg nivoa.

Očekivati da bi se Sarajevo, s infrastrukturom kakva jeste, ponovo kandidovalo za Zimske olimpijske igre, graniči s utopijom, no, ljudi iz strukovnih sportskih saveza složni su da od nečeg treba krenuti, s tim što je teško očekivati da to, makar sada, mogu biti seniorska takmičenja.

Svjetski kup nerealna ideja

Prije početka EYOF-a postojala je ideja da se Sarajevo kandiduje za utrku Svjetskog kupa u alpskom skijanju, poput zagrebačkog Sljemena.

No, Dojčinović tvrdi da to, za sada, ne treba očekivati.

„Onaj ko kaže da to možemo organizovati, nije svjestan kakav je to zadatak. Sarajevo je sa svojim kapacitetima, nažalost, daleko od toga da ugosti najbolje skijaše svijeta. Prije svega, treba nam jako snažan lobi, onda nam treba ugovor sa televizijskom kućom koja na globalnom nivou pokriva Svjetski kup, a da ne govorimo o borilištima. Imamo planine, tačno, no, nije dovoljno imati samo njih. Prije 35 godina, staze na našim planinama su bile na vrhunskom nivou za tadašnje uslove, ali od tada do sada, mnogo se toga promijenilo. Da bi se te staze dovele na nivo potreban za organizaciju utrke Svjetskog kupa, treba jako mnogo sredstava, znanja i truda, a plašim se da mi nemamo niti ljudske, niti materijalne resurse za to“, tvrdi Dojčinović.

Tako su se, još i prije početka EYOF-a, javljale ideje da se Sarajevo na krilima organizacije ove manifestacije, jačanja imidža grada i infrastrukturnog i tehničkog pomaka koji je bio nužan za održavanje takmičenja, kandiduje i za jača natjecanja u zimskim sportovima – skijanju, biatlonu, skijaškom trčanju, klizanju…

Generalni sekretar Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine Said Fazlagić kaže da je Sarajevo iz više razloga napravilo značajan korak u povratku u svjetski zimski sportski kalendar.

„Već bismo morali početi razmišljati o tome šta nam je sljedeći korak. Moramo pokušati ići dalje i nastaviti praviti nove vrijednosti. S iskustvom koje nam ostaje od EYOF-a, uvjeren sam da smo spremni i za veće domete od ovoga“, mišljenje je Fazlagića, koji je dodao da je Sarajevo nakon EYOF-a infrastrukturno mnogo jače nego prije njega:

„Ostat će nam moderna borilišta, koja su na značajno višem nivou nego što su bila. Ranije nismo imali ledenu plohu u Skenderiji, niti semafor u dvorani Zetra. Staza na Igmanu je homologizirana i ima certifikat za skijaško trčanje, a sada ćemo se angažovati i oko biatlona. Dalje, Bjelašnica je uređena i nabavili smo dosta toga što je potrebno za skijaške utrke. Sve su to naizgled sitne, no, u suštini, velike stvari koje jedan moderan centar za zimske sportove treba imati. Sve će one ostati Sarajevu, ali je pitanje kako će se u budućnosti iskoristiti“.

Jelena Dojčinović, generalni sekretar Skijaškog saveza BiH (SSBiH), kaže da je ova asocijacija već predala kandidaturu za međunarodno takmičenje u alpskom skijanju.

„Radi se o Evropa kupu, za koji imamo Jahorinu i Ravnu planinu. Konačna odluka o tome da li ćemo biti domaćini bit će donijeta u maju, a ukoliko kandidatura bude uspješna, to takmičenje bi trebalo ući u kalendar Međunarodne skijaške federacije za sezonu 2020./21.“, navodi Dojčinović, koja je dodala i to da SSBiH očekuje dosta i od biatlona, tim prije što sa međunarodnim zvaničnicima koji brinu o ovoj disciplini ima dobar odnos:

„Predstavnici Međunarodne unije za biatlon boravili su u Sarajevu za vrijeme EYOF-a i ostali su im pozitivni dojmovi. Ići ćemo u tom pravcu da se uskoro kandidujemo za juniorski kup“.

‘Nećemo ponovo čekati 35 godina’

Govoreći o takmičenjima seniorskog nivoa, Dojčinović je istakla da je nerealno očekivati da se Sarajevo priključi najvećim svjetskim zimskim sportskim centrima, koji su daleko ispred njega, ali da se može ići „korak po korak i takmičenje po takmičenje“, s nadom da ćemo postepeno jačati uslove i nekada u budućnosti iscrtati drugačiju sliku grada.

Fazlagić: Ljudi su najveći dobitak

Pored onog tehničkog i infrastrukturnog dijela kompletnog projekta EYOF, Fazlagić izdvaja i onaj, kako tvrdi, ključni.

„Najveći dobitak su ljudi. Kada imate njih, onda možete sve, čak i organizovati svjetsko prvenstvo. S njima nijedan zalogaj nije prevelik. Pokazali smo svijetu da možemo biti dobar organizator i domaćin. Zato sam stava da, uz sve što smo napravili, te jačanje ugleda i imidža u svijetu, možemo biti dobar kandidat i za veće stvari“, rekao je Fazlagić.

Nabavkom ledene plohe u Skenderiji, stvoreni su dobri preduslovi i za klizačke sportove, koji su, i pored velike popularnosti u BiH, bili svedeni na rekreativni nivo. Razlog je, ponovo, infrastruktura.

Generalni sekretar Saveza klizačkih sportova Vladimir Kezunović kaže da prvi zadatak nakon EYOF-a treba biti „spašavanje leda“ od propadanja.

„Naša je ideja da se led, prvo spasi od skladištenja i indiferentnog odnosa. Predložili smo da se on postavi u neku drugu dvoranu gdje bi bio u upotrebi. A dalje, mislim da smo organizacijom EYOF-a preboljeli dječje bolesti i stekli veliko iskustvo. Sada smo jedan veliki tim i bila bi šteta da se to ne iskoristi, te da opet čekamo 35 godina da se neko sjeti da nešto uradi. Ovo nam je dobra prilika da napravimo korak naprijed“, konstatuje Kezunović, koji navodi da je organizacija nekog većeg klizačkog takmičenja u Sarajevu samo „pitanje formalnosti“:

„To će biti Grand prix ili Balkanske igre, koje su nam već nuđene, no, nismo bili u prilici da ih prihvatimo. S obzirom na to da sa savezima zemalja iz okruženja imamo jako dobre odnose, mislim da neće biti problem uskoro dobiti organizaciju tih igara“.

Izvor: Al Jazeera