Ulazak Hrvatske u EU brine bh. proizvođače

Pristupanjem Hrvatske Evropskoj uniji negativne posljedice nastupit će za izvoz bosanskohercegovačkih namirnica u tu državu.

Od Nove godine na snazi će biti striktni Pravilnik o kontroli hrane biljnog i životinjskog porijekla.

Krompir se tako u Hrvatsku, naprimjer, neće moći izvoziti iz BiH do 2015.

Kako je izvijestio reporter Al Jazeere Boris Gagić, u Glamočkom polju, suša je uslovila da su prinosi manji od očekivanih, a i plod je sitniji.

Međutim, poljoprivrednike, koji za dnevnicu od 18 eura rade u polju, to ne muči, kao ni kupce krompira van bh. granica, pogotovo u Hrvatskoj.

Kvalitet se traži

Hrvatska je najveće izvozno tržište Bosne i Hercegovine za krompir. U prvih pet mjeseci 2012. od 735 tona u Hrvatsku je izvezeno pola tog iznosa, u vrijednosti od 57.000  eura.

Do 2015. u tu zemlju se neće moći izvoziti, dok se ne ustanovi da nema štetnih organizama.

Branko Radivojša iz Glamoča dovezao je 25 tona krompira kući.

Kako kaže, ne planira ga prodavati u Hrvatskoj, već u Bosanskoj Krajini, po cijeni od 35 eurocenti po kilogramu.

“Može se živjeti od proizvodnje krompira, ali samo da je bolje tržište, da se udružimo da se nađe otkup”, kazao je Radivojša.

Kako izvještava Gagić, otkup je nekada postajao u Glamoču. Fabrika za preradu krompira, koja je u privatnim rukama, već dugo ne radi.

Halil Dizdar, koji je u Glami proveo osam godina, sjeća se kako se nekada proizvodilo za McDonald's. 

“Nikad nije bio problem kocku mrkve iz Glamoča, kocku krompira, pomfrit, izvesti na svjetsko tržište. Ako imate kvalitet, kvalitet svako traži”, kaže Dizdar.

Alternativna proizvodnja u mljekari

Kvalitetno mlijeko iz Glamoča i dalje se traži u mljekari Livno za proizvodnju sira, gdje ove godine bilježe povećanje prodaje od 35 posto u odnosu na 2011.


Žekić o posljedicama hrvatskog pristupanja EU 

Glavno tržište, ubjedljivo je Hrvatska. Izvozna cijena livanjskog sira, ista kao i za bosanskohercegovačko tržište je 7,5 eura.

Kako je kazao Gagić, u skladištima Mljekare livno nalazi se oko 150 tona sira. Kada se govori o njegovom plasmanu, jedan sir za sada završi na bh. tržištu, a tri na hrvatskom.

Kako Bosna i Hercegovina još nije uskladila legislativu s evropskom, mljekari ostaje nada da će se postići dogovor o izvozu njihovog sira u Hrvatsku

“Vi možete raditi sa malom maržom, dobiti, ali bili bi zadovoljni da godinu dana radimo na nuli. Ne bismo smanjili broj ljudi, ni otkupnu količinu mlijeka … ali bojim se da nećemo moći”, kaže direktor Mljekare Livno Željko Marijan.

Međutim, Mljekara Livno ima plan za alternativnu proizvodnju, koji  uključuje manji broj kooperanata, niži otkup mlijeka, smanjen broj radnika, ali i manje prihoda za državu.

Izvor: Al Jazeera