Uložiti veće napore za rješavanje krize u Arakanu

UN i SAD operacije mijanmarske vojske protiv Rohinja smatraju 'etničkim čišćenjem' (EPA)

Olof Skoog, Stalni predstavnik Švedske u Ujedinjenim narodima (UN), koji tokom mjeseca jula predsjedava Vijećem sigurnosti, istakao je da ovo tijelo UN-a treba uložiti veće napore u pogledu rješavanja krize u Arakanu.

Specijalna predstavnica UN-a za Mijanmar Christine Schraner Burgener u ponedjeljak se prvi put obratila Vijeću sigurnosti UN-a nakon posjete Mijanmaru, a ambasador Skoog je prije samog zasjedanja novinarima kazao da Vijeće sigurnosti UN-a može uraditi mnogo više u vezi sa dešavanjima u Arakanu.

“Ako imamo u vidu činjenicu da nismo postigli ono što smo željeli, Vijeće sigurnosti može uraditi više i bolje”, rekao je Skoog, prenosi Anadolija.

Stalna predstavnica Holandije pri UN-u Lise Gregoire van Haaren je također kazala da je prošlo skoro godinu dana otkako su izbjeglice iz Arakana izbjegle u Bangladeš, bježeći od nasilja snaga sigurnosti Mijanmara.

Kriza u Araknu

“Vrijeme teče. Odgovorni moraju polagati račun. Moramo vidjeti da su poduzeti sigurni koraci”, kazala je van Haaren.

Kriza u Arakanu traje od 70-ih godina. Arakanski muslimani Rohinje su već godinama najugroženija etnička manjina u svijetu, a od 25. augusta se suočavaju s novim valom nasilja u mijanmarskoj regiji Arakan.

Pod izgovorom borbe protiv militantnih grupa, mijanmarska vojska je porušila najmanje 350 muslimanskih sela iz kojih je najmanje 700.000 mještana primorano na bijeg u susjedni Bangladeš.

Pritom je nekoliko stotina ljudi smrtno stradalo, a brojne žene su silovane.

UN i SAD operacije mijanmarske vojske protiv Rohinja smatraju “etničkim čišćenjem”, te su optužili pripadnike Vladinih snaga za ubistva, silovanja, mučenja i spaljivanje kuća pripadnika muslimanske manjine.

Izvor: Agencije