UN će pregovarati sa Assadom i opozicijom

Sirija se našla u centru pažnje današnjeg međunarodnog sastanka u Beču, posvećenog krizi u toj zemlji, čiji su sudionici doveli u vezu pucnjavu i bombaške napade u Parizu s nemirima na Bliskom istoku.

U višestrukim napadima u Parizu je ubijeno najmanje 128 ljudi, a odgovornost je preuzela grupa Islamska država Irak i Levant (ISIL).

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier rekao je da su odlučili pokrenuti pregovore sa ciljem održavanja poštenih izbora u Siriji u sljedećih 18 mjeseci, ali da niko ne gaji iluzije da će taj zadatak biti lagan.

“Danas smo razgovarali o političkom putu za prekid vatre i na taj put se mora krenuti što prije. Dogovorili smo se o potrebi direktnih razgovora sirijske opozicije i režima pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda te da obje strane pregovaraju međusobno. Nadamo se da će to biti najdalje do prvog januara”, kazao je američki državni sekretar John Kerry.

“Moramo uključiti širok spektar sirijske opozicije kako bi sami Sirijci odlučili o političkom pravcu i političkom položaju. Dogovorili smo se da koraci dogovoreni u Ženevi predstavljaju najbolju osnovu za pregovore i političku tranziciju. Podržavamo tranziciju koju će voditi Sirijci unutar okvira od šest mjeseci koji će uspostaviti nesektašku vladu”.

Kerry je dodao da je postavljen vremenski okvir za nacrt novog ustava i o izborima. Slobodni i pošteni izbori se trebaju održati u skladu sa novim ustavom u roku od 18 mjeseci, pojasnio je američki državni sekretar.

Kerry i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov ranije su osudili napade u Parizu pred sastanak sa zvaničnicima Irana, Saudijske Arabije i drugih država sa snažno suprotstavljenim stavovima o načinima za okončanje građanskog rata u Siriji.

Ključne razlike, kao što je eventualna uloga sirijskog predsjednika Bashara al-Assada u prelaznoj vladi i koje pobunjeničke grupe bi mogle biti proglašene za terorističke, privremeno su stavljene po strani na početku sastanka, a u svjetlu napada u Parizu, prenio je AP.

Nema opravdanja za terorizam

“Ovakvi napadi su najgnusnija, užasna, nečuvena, neprihvatljiva djela na planeti”, rekao je Kerry nakon razgovora s Lavrovim uoči glavnog sastanka u Beču.

“Napadi su očvrsnuli našu riješenost, svih nas da uzvratimo, da pojedinci odgovaraju i ohrabrili nas da radimo više na ostvarenju napretka i pomognemo u rješavanju kriza sa kojima se suočavamo”, kazao je Kerry.

Lavrov je rekao da “nema opravdanja za teroristička djela, niti zato što nije urađeno više u borbi protiv ISIL-a, Fronta al-Nusra i drugih ekstremističkih grupa”.

Prije sastanka je šef francuske diplomatije Laurent Fabius poručio da su napadi u Parizu pokazali neophodnost pronalaženja zajedničkog pristupa prema Siriji i terorizmu unutar međunarodne zajednice. Sličan stav izrazili su ministri vanjskih poslova Njemačke, Jordana i Saudijske Arabije.

Šef iranske diplomatije Mohammad Javad Zarif rekao je za iransku državnu televiziju da napadi u Parizu pokazuju hitnost borbe protiv terorizma i ekstremizma na globalnom nivou.

Šef jordanske diplomatije Nasser Judeh istakao je da napadi u Parizu “potvrđuju zajedničku posvećenost borbi protiv terora i ekstremizma gdje god da se pojavi”, dok je šefica evropske diplomatije Federica Mogherini navela da niko ne može okrenuti leđa zajedničkoj prijetnji.

‘Zajedno smo u ovome’

“Zajedno smo u ovome: Evropljani, Arapi, Istok i Zapad, cijela međunarodna zajednica”, rekla je Mogherini i ukazala na neophodnost prevazilaženja razlika.

Više od 250.000 ljudi je poginulo u ratu u Siriji, a oko 11 miliona je bilo primorano napustiti svoje domove.

Konflikt, koji traje od 2011. godine, omogućio je borcima ISIL-a da prošle godine osvoje veće dijelove Sirije i Iraka i uspostave svoj takozvani kalifat.

Evropa i susjedi Sirije se, u međuvremenu, bore s najtežom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata.

Izvor: Al Jazeera i agencije