UN protiv američkih sankcija Kubi

Najranjiviji Kubanci najviše pate pod sankcijama koje su tu zemlju u 50 godina koštale najmanje 700 milijardi eura.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda glasala je ogromnom većinom za osudu embarga koje Sjedinjene Američke Države već pet decenija provode prema Kubi.

Na sjednici, kojoj je predsjedavao Vuk Jeremić, čak 188 država članica UN-a osudile su embargo i usprotivile se sankcijama, dok su protiv rezolucije bili samo SAD, Izrael i Palau. Uzdržani su bili Mikronezija i Maršalska ostrva.

Rezolucija, iako simbolična, osuđuje skoro potpuni embargo koji je SAD 1962. godine uveo Kubi. Većina učesnika sjednice je embargo SAD-a ocijenila kao nepotreban i kao relikt Hladnog rata.

Ministar vanjskih poslova Kube Bruno Rodriguez Parila istakao je u govoru pred Generalnom skupštinom UN-a da održavanje postojećeg embarga nije u nacionalnom interesu SAD-a, već suprotno - embargo šteti građanima i kompanijama iz ove države, posebno u vremenu ekonomske krize i visoke nezaposlenosti.

„Koja je svrha ograničavati ustavna i građanska prava za slobodu putovanja Amerikancima, tako što se sprečavaju da posjete Kubu?“, zapitao se šef kubanske diplomatije. 

I bolnica pod sankcijama

Dopisnica Al Jazeere Teresa Bo posjetila je jednu bolnicu u Havani, gdje se uvjerila kako te sankcije utječu na običnog čovjeka.

Trogodišnji Dailier Herrera u bolnici je mjesecima. Njegova majka se nadala da će dječak moći izbjeći operaciju, ali liječnici nisu imali odgovarajuću opremu, zbog čega je operacija sada jedina opcija.

"Liječnici nisu imali katetere koji su im trebali za mnogo jednostavniji zahvat. Zato ga sada moraju operirati, jer više ne smiju čekati", rekla je dječakova majka Maipu Caceres Garay.

Sjedinjene Američke Države su 1962. godine, nakon revolucije, Kubi nametnule ekonomski embargo.

Hladni rat između Zapada i Sovjetskog Saveza bio je na vrhuncu, a predsjednik Kennedy i njegova administracija bili su duboko zabrinuti zbog bliskih odnosa Havane i Moskve.

Hladni rat je završen, a Sovjetski Savez se raspao prije više od 20 godina, ali embargo je i danas na snazi.

U bolnici u Havani posljedice sankcija svuda su očite.

"Naša bolnica je na listi ustanova kojima je zabranjen pristup američkim kompanijama, jer administracija u Washingtonu tvrdi da ne ispunjavamo određene uvjete. Zato nas nadgledaju i brane da operiramo strance. Također, ne možemo nabavljati opremu koja nam je potrebna", rekla je za Al Jazeeru liječnica Hermina Valenzuela.

'Više problema nego rješenja'

O embargu se neprestano govori na otoku i većina Kubanaca ga krivi za nestašicu praktično svega, od betona za izgradnju puteva i kuća, do namirnica.

Sjedinjene Države su udaljene samo 145 kilometara od Kube i trebale bi biti njen prirodni trgovački partner. Ali embargo prisiljava Kubu da traži partnere na drugim mjestima. Vlasti tvrde da je zbog toga skuplje i teže dopremati robu na otok.

Kubanska Vlada kaže da ih je, tokom 50 godina, embargo koštao više od 700 milijardi eura.

Analitičari smatraju da se posljedice ovih mjera ne smiju potcjenjivati, ali i da se ne mogu kriviti za greške kubanskih vlasti.

Ekonomista Jorge Mario Sanchez kaže: "Na državnom nivou imamo neuspjehe i poteze koji su možda opravdavali embargo kad je uveden. Ali danas je nepotreban i donosi više problema nego rješenja. Prijetnja jedne velesile ugrozila bi ekonomiju, investiranje i trgovačke odnose u bilo kojoj zemlji u svijetu."

Pedeset godina kasnije embargom nije postignut najvažniji cilj - svrgavanje Castra sa vlasti. Komunistička Vlada i dalje upravlja Kubom, dok najranjiviji stanovnici plaćaju najvišu cijenu.

Izvori: Al Jazeera i agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.