Una i Sutjeska dokaz da je EU ipak stalo do BiH

Razgovarao: Fahrudin Vojić

Na inicijativu slovenskog zastupnika Igora Šoltesa, Evropski parlament nedavno je donio Rezoluciju o zaštićenim prirodnim područjima na teritoriji Bosne i Hercegovine u kojoj se vlasti pozivaju da regulišu i nadgledaju izgradnju hidroelektrana u ekološki osjetljivim i zaštićenim područjima.

O kakvoj se zapravo rezoluciji radi, koja je njena uloga, šta su potrebe a šta nedostaci Nacionalnog parka Una, koji je obuhvaćen ovom Rezolucijom i šta država treba i može da poduzme po tom pitanju, razgovarali smo sa Amarildom Mulićem, direktorom NP Una.

• Šta podrazumijeva ova Rezolucija i koliki je njen značaj za očuvanje prirodne baštine na prostorima Bosne i Hercegovine?

– Radi se o vrlo značajnoj Rezoluciji putem koje Evropska unija pokazuje svoju usmjerenost prema BiH i sektorskoj politici. Ovom Rezolucijom se želi ukazati i skrenuti pažnja vladama u BiH da trebaju poštovati i čuvati vrijednosti koje u sebi sadrže Nacionalni park Sutjeska i Nacionalni park Una, koje predstavljaju evropsku i svjetsku baštinu. Dakle, to je set zakona o zaštiti prirode koji su u vidu direktiva upućeni od strane Evropske unije koje naša zemlja potpisala i samim time se obavezala da ih poštuje. Evropa želi da zaštiti ovo područje i njegove vrijednosti koje nisu samo lokalnog, već i jednog šireg globalnog karaktera. S tim u vezi, mi smo kroz višegodišnju suradnju sa WWF-om (Svjetski fond za zaštitu prirode) koji je vrlo aktivan na ovom području, uspjeli da pokrenemo neke vrlo značajne projekte koji će biti realizirani u narednih nekoliko godina. Radi se o projektima edukacije lokalnog stanovništva u pogledu zaštite prirode i valorizacije njenih vrijednosti.

• Koje su najveće prijetnje za zaštićeno područje Nacionalnog parka Una i kako vam vlasti mogu pomoći?

– Kada su u pitanju slabosti i prijetnje, onda bi tu na prvom mjestu istakao potrebu kvalitetne kontrole i monitoringa kada je u pitanju lokalno stanovništvo i aktivnosti privrednih subjekata koje bi mogle biti van zakonskih okvira i na taj način ugroziti područje zaštićenog područja. Konkretno, kada je u pitanju iskorištavanje vodotoka rijeke Unac koja se nalazi u području NP Una u zoni stroge zaštite gdje su zabranjene bilo kakve aktivnosti u smislu nekih značajnijih građevinskih i infrastrukturnih zahvata i ideje o izgradnji hidrocentrala na tom području, moram kazati da ta ideja ne egzistira od jučer, ona se javlja polovinom prošlog stoljeća.

Naime, ta brana bi bila locirana na udaljenosti petstotina metara zračne linije od prvih kuća i tako dovela u opasnost lokalno stanovništvo od mogućih poplava kakve su se desile na području Hercegovine, gdje su se na rijeci Neretvi gradile slične takve hidrocentrale koje su uzrokovale plavljenja cijelih naselja. S tim u vezi, mi posjedujemo i jedan elaborat iz 1959. godine, kojeg je radilo poduzeće Elektroprojekt iz Sarajeva u kojem se govori o vodnim snagama Sane i Une, gdje se spominje i rijeka Unac. U tom elaboratu je rečeno da sve pomenute rijeke imaju potrebne pogodnosti kada je u pitanju pad i brzina toka vode koji su izuzetno povoljni za izgradnju jednog takvog objekta.

Međutim, isto tako je navedeno da sve te pogodnosti anulira jedna činjenica vezana za geologiju, a radi se o vodopropusnosti u smislu da, kada bi se izgradila takva brana, pitanje je gdje bi rijeka Unac i možda mimo te brane pronašla svoj tok. Osim toga, imamo problem uticaja na biodiverzitet i staništa, posebno ribljeg fonda i flore i faune koja tu obitava – da li riječne ili priobalne ili koja je u tom kontekstu vezana za život biljnih i životinjskih zajednica. Od ostalih prijetnji, spomenuo bih one, da tako kažem, redovne prijetnje s kojim se suočavaju sva zaštićena područja – to su neke pojedinačne nelegalne radnje kao što je nezakonita sječa šume i krivolov koji je vezan kako za lov životinja, tako i za ribolov. Što se tiče tih prijetnji mi se, u skladu sa svojim mogućnostima, zasada dosta dobro nosimo s tim.

Oko toga nam pomaže Policijska uprava Bihać i granična policija. Također, od slabosti NP Una, istako bih nedovoljan kapacitet službenika, posebno u zimskom periodu kada naši sezonski uposlenici ne rade, imamo problema da kvalitetno kontrolirano naša zaštićena područja. Tu očekujemo, kako od osnivača, tako i od lokalnih vlasti da nam pruže kontinuiranu podršku – kako finansijsku tako i stručnu pomoć u smislu zaštite, očuvanja i monitoringa biodiverziteta zaštićenog područja NP Una.

• Koji su planovi i projekti koje planirate realizirati u budućnosti u cilju unapređenja ovog zaštićenog područja?

– Prema statističkim podacima iz 2015. godine, imali smo porast posjeta za 40 posto u odnosu na 2014. godine. I ove godine predviđamo porast posjeta u odnosu na prošlu godinu. Dakle, imamo jednu tendenciju porasta posjeta, što nas tjera da osmišljavamo i proširujemo naše turističke ponude, ne samo u okviru administrativnih granica NP Una, već i područje cijelog Unsko-sanskog kantona. Jedan od projekata koji je u fazi realizacije, jeste stavljanje u pogon turističkog voza unskom prugom na relaciji od Bihaća do Martin Broda.

Mi smo pokrenuli tu incijativu i nadamo se da ćemo uskoro imati i to u našoj turističkoj ponudi. Zatim, planiramo modernizaciju puteva koji vode ka Štrbačkom buku. Imamo tri puta koji vode prema najatraktivnijoj zoni. Od Orašca do Ćelija prema Štrbačkom buku, od Gorjevca prema Štrbačkom buku i jedan put koji je najkraći koji vodi ka Štrbačkom buku od naselja Ćukovi do Štrbačkog buka preko Klišević kule u dužini od četiri kilometra. S obzirom da se radi o putevima koji prolaze kroz privatne posjede, tu treba država da prvo rješi pitanje otkupa zemljišta i da onda uredimo taj put, na kojem se sad nalazi biciklistička staza koju mi promoviramo, iako se nalazi na privatnim posjedima i očekujemo da i to bude rješeno u narednom periodu.

Također u jedan od prioritetnih projekata spada nastavak povezivanja s jednom modernom cestom od Martin Broda do Kulen Vakufa do naplatne kućice br. 3., gdje bi završetkom tog projekta stvorili  ambijent za jedan jači iskorak za bolju ekonomsku valorizaciju ovog prostora i time stvorili veće mogućnosti za lokalno stanovništvo da se uključi u našu turističku ponudu. Naravno, isto tako jedan od bitnijih projekata koji čeka nastavak realizacije, jeste izgradnja vodovodne mreže od Kulen Vakufa do Martin Broda. U kontekstu turističkih ponuda i same zaštite područja NP Una, jako nam je bitan projekat instalacije kolektora za pročišćivanje otpadnih voda iz domaćinstava.

Radi se o jednom dugoročnom projektu koji se dijelom provodi na području Bihaća i na području Kulen Vakufa, s obzirom da većina otpadnih voda trenutno završava u rijeci Uni, što svakako predstava prijetnju za održavanje njene čistoće i prirodnog izgleda. I evo otkriću ekskluzivno za vas, još jedan naš novi projekat kojeg želimo relizirati. Radi se o povezivanju srednjovjekovnog grada Ostrovica sa Kulen Vakufom putem žičare, što bi dalo jednu novu atrakciju našim turističkom ponudama.

• Da li imate problema sa nedostatkom adekvatnih turističkih ponuda u okviru agencija i koliku ulogu igra nedostatak aerodroma kada je u pitanju posjeta turista?

– Nedostatak generalni za BiH je manjak turističkih agencija koje promoviraju ponudu Bosne i Hercegovine u smislu ponude prirodnih i kulturnih bogatstava u svim kantonima. Imamo par agencija koje to rade u Sarajevu i Mostaru, ali nemamo to na području cijele BiH. Kada je u pitanju NP Una, konkretno mi nemamo problema sa vođenjem od strane drugih turističkih vodiča. Turisti kada dođu ,oni traže naše stručno vođenje kroz NP Una i mi tu imamo osposobljene vodiče koji poznaju strane jezike i sve vezano za NP Una.

Kada su u pitanju ostali dijelovi Unsko-sanskog kantona, tu postoji problem u smislu da turisti dolaze i ne prijavljuju se certificiranim turističkim vodičima koji poznaju ovo područje, jer tako posjetiocima osiguravamo dobivanje adekvatnih turističkih podataka. U tom smislu, mi u NP Una trenutno radimo na izradi našeg turističkog vodiča kojim bi se vodiči koji ne poznaju ovo područje mogli služiti. Radi se o publikaciji koja govori i prirodnim, kulturnim i tradicionalnim vrijednostima u okviru zaštićenog područja NP Una. U tom kontekstu, najava izgradnje ili modernizacije već postojećeg aerodroma na Golubiću za realizaciju komercijalnih letova i povezivanje u regionalnom smislu, kada je u pitanju zračni saobraćaj, sa aspekta turizma dugoročno bi bio vrlo dobar projekat.

Obzirom da smo udaljeni od glavnog grada i da se turisti koji dolaze iz arapskih zemalja teško odlučuju na posjetu našem Kantonu zbog lošeg puta i duljine putovanja, ali i turista iz Evrope i naših ljudi koji žive i rade u inozemstvu, smatram da je ideja izgradnje ovog aerodroma sasvim opravdana.

Izvor: Al Jazeera