Oglasi

UNHCR i IOM: Nema opasnosti od ponavljanja izbjegličke krize

Od Grčke do granice s Hrvatskom trenutno se nalazi između 40.000 i 50.000 izbjeglica iz afro-azijskih zemlja, koji se pokušavaju domoći Zapadne Evrope.
Među izbjeglicama je mnogo muškaraca-samaca, na koje se često posmatra s predrasudamaEPA

Na području između Grčke do granice s Hrvatskom trenutno se nalazi između 40.000 i 50.000 izbjeglica iz afro-azijskih zemlja koji se pokušavaju domoći Zapadne Evrope.

No, nema naznaka da bi se izbjeglička kriza iz 2015. i 2016. godine mogla ponoviti u razmjerama koje su uzdrmale Evropu, ocjena je Visokog komeserijata Ujedinjenih naroda za izbjeglice i Međunarodne organizacije za migracije.

Anne-Christine Eriksson, regionalna predstavnica UNHCR-a za jugoistočnu Evropu, kazala je u utorak novinarima u Sarajevu kako je kriza pod nadzorom, jer je bitno promijenjen odnos vlasti u Turskoj prema izbjeglicama, posebno onima iz Sirije, a i međunarodna zajednica je pokazala jasnu spremnost pomoći državama koje su privremeno utočište izbjeglica.

Otvorene alternativne rute

Podsjetila je kako je i 2016. godine, kada je takozvana balkanska ruta, preko Hrvatske i Slovenije, zatvorena, postojala zabrinutost da će se otvoriti drugi pravci masovnog dolaska izbjeglica, ali to se nije dogodilo, prenosi Hina.

U međuvremenu su otvorene neke alternativne rute, primjerice preko Albanije i Crne Gore ka Bosni i Hercegovini, koje izbjeglice koriste za kretanje u manjim grupama.

"Sve je to dovelo do povećanja zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini, no s druge strane, stanje u Srbiji i Makedoniji je stabilno", kazala je Eriksson.

Godine 2017. policija u Bosni i Hercegovini otkrila je 913 migranata i izbjeglica koji su ilegalno pokušavali ući u zemlju, što je povećanje za 380 posto u usporedbi s godinom ranije, kada je registrirano tek 240 takvih slučajeva.

Iste je godine registrirano 376 tražitelja azila, što je povećanje za 475 posto u usporedbi s 2016. godinom.

Ostaviti otvorene granice

No, samo od januara do februara ove godine zabilježeno je 77 takvih zahtjeva, pa sve ukazuje kako će povećanje broja zahtjeva za azilom do kraja ove godine biti još značajnije.

"Iz naše perspektive još je rano govoriti o novoj balkanskoj ruti, a vlasti [Bosni i Hercegovini] sada pokušavaju odgovoriti na te izazove, u čemu UNHCR pokušava pomoći", kazala je Eriksson.

Dodala je kako je, unatoč svim izazovima, veoma važno je da vlasti ostave granice otvorenima za tražitelje azila, jer se time pokazuje spremnost za poštivanje i zaštitu temeljnih ljudskih prava.

Peter van der Auweraert, regionalni koordinator IOM-a za zapadni Balkan, kazao je kako se Bosna i Hercegovina sučeljavala s većim prilivom izbjeglica u prošlosti, pa sada krizu ne treba dramatizirati, unatoč pojačanom broju izbjeglica i migranata koji ulaze u zemlju.

"Toj se situaciji treba jednostavno prilagoditi", kazao je Auweraert.

Pohvala bh. policiji

Pohvalio je policiju u Bosni i Hercegovini zbog načina na koji tretira izbjeglice i migrante, istaknuvši kako je taj odnos znatno drugačiji u drugim zemljama gdje policija nema puno razumijevanja za izbjeglice.

Upozorio je na problem kakav predstavljaju kriminalne grupe, primjerice u Crnoj Gori, gdje je krijumčarenje izbjeglica povezano s ilegalnom trgovinom drogom, kao i na činjenicu da je među izbjeglicama mnogo muškaraca-samaca, koji, za razliku od djece ili porodica, ne uživaju puno simpatija, jer ih se često posmatra s predrasudama kao osobe koje mogu izazvati nevolje.

"Siguran sam da brojni mladići iz Alžira ili Maroka pate i imaju probleme i moramo im pružiti pomoć", kazao je Auweraert, dodajući kako Bosna i Hercegovina u svakom slučaju nije odredište ka kojemu su oni krenuli, nego im je cilj otići ka Hrvatskoj i drugim državama Evropske unije.

"Ovo nije problem kojim bi se trebala baviti samo Bosna i Hercegovina,H nego sve države zapadnog Balkana, ali i cijela Evropska unija. Moramo naći rješenje za zapadni Balkan kao cjelinu", kazao je regionalni koordinator IOM-a.

Auweraert također smatra kako neće biti novog masovnog priliva izbjeglica ka granicama Bosne i Hercegovine i Hrvatske na proljeće.

U EU ih ne čeka lagodan život

"Ne očekujemo vidjeti hiljade ljudi, vidjet ćemo iste brojke kao i do sada, možda će ih biti nešto više s boljim vremenom", navodi ovaj dužnosnik IOM-a, koji je kategoričan u tvrdnji da se neće se ponoviti situacija iz 2015. i 2016. godine.

Podsjetio je kako se sporazum između EU-a i Turske, koji je zaustavio masovni priljev izbjeglica ka Evropi, uspješno provodi.

"Turska Vlada uložila je puno napora kako bi popravila odnos prema izbjeglicama iz Sirije, što smanjuje njihovu potrebu da idu dalje ka Evropi, a i brojni među njima su shvatili kako ih u EU ne čeka tako lagodan život kojem su se nadali. Evropa postaje sve manje atraktivna za te ljude, imajući u vidu protumigranstku retoriku", kazao je Auweraert.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.