Uništavanje spomenika antifašizmu u Mostaru

Šta danas ljudima znače spomenici koji veličaju borbu protiv fašizma?

U Mostaru, gradu koji je godinama baštinio ideju antifažizma, reporter Al Jazeere Sanel Kajan istraživao je drže li građani i dalje “isti smjer”.

Spomenici podignuti u znak sjećanja na žrtve fašizma, ali i borce NOB-a nose jaku antifašističku poruku, pa su, valjda upravo zbog toga, mnogi tokom nacionalističkog nasilja u postjugoslavenskim društvima srušeni, oštećeni ili prepušteni potpunoj nebrizi i propadanju, javlja Kajan.

Regionalno pitanje

Partizansko spomen-obilježje u Mostaru je nakon ratnih djelovanja obnovljeno sredstvima holandske i norveške vlade, kao i sredstvima grada Mostara i Saveza boraca antifašizma.

Međutim, samo dva dana nakon završetka radova i uklanjanjem nadzora, spomenik je devastiran, a u takvom stanju je i danas.

Spomen-ploče poginulih boraca su razbijene, a po zidovima su ispisani brojni grafiti fašističke ikonografije.

“Mostarski gradski čelnici, deklarativno pokazuju volju za obnovu spomenika, ali stvarnost je znatno drugačija. Osim nekoliko čišćenja i bezbroj obećanja, Partizansko spomen-obilježje je i dalje neobnovljeno i nezaštićeno”, javio je Kajan.

Godinama aktuelna vlast obećava da će osigurati sredstva za obnovu spomenika. No, obećano veoma rijetko bude i realizirano.

Nekadašnji gradonačelnik Mostara i predsjednik Odbora za obnovu Partizanskog spomen-obilježja Radmilo Braca Andrić kaže da je odnos prema ovim spomenicima jako loš, kako u BiH, tako i na području cijele regije.

„Mi ćemo pokušati da zainteresujemo Evropsku uniju i UNESCO za ovaj spomenik. Po svojoj urbanističkoj, arhitektonskoj i svakoj drugoj ljepoti on spada u vrh spomenika ove vrste. Deveti maj EU je uzela kao Dan Evrope. Pa onda, neka ovaj spomenik bude i spomenik Evrope – borcima protiv fašizma”, kaže Andrić.

‘Trn u oku’ političara

U Mostaru fašizam nije stvar prošlosti, već problem sadašnjosti, kaže Robert Jandrić iz Antifašističke akcije Bosne i Hercegovine.

“Vi znate da se u nastavnim planovima i programima antifašistička borba samo uzgred spominje, a fašistički zločini i ideje se relativizuju. Čak se i osavremenjuju na neki način. Ovim starijim generacijama, tj. političarima koji su na vlasti antifašistički spomenici predstavljaju trn u oku! Jer tu se radi o spomenicima zajedničke borbe, zajedništva svih naroda i svih građana u borbi protiv fašizma, a to je danas izrazito nepopularno”, kaže Jandrić.

Zbog učestalih parola koje uglavnom pozivaju na mržnju, ranije se spominjala ideja videonadzora spomenika, no to još nije provedeno u djelo.

Policija je u potrazi za počiniocima devastiranja.

„To šaranje može biti jedan od načina izvršenja krivičnog djela ispoljavanja nacionalne, vjerske, rasne ili druge vrste mršnje ili netrpeljivosti”, pojašnjava Srećko Bošnjak iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona. 

“Ovo nisu neozbiljne stvari i mnogi moraju biti svjesni da će se na ovaj način izložiti krivičnom gonjenju i snositi posljedice koje će ih pratiti čitav život.”

U gradu koji teži da siđe s brojnih crnih listi na kojima se našao tokom ratnih i poratnih godina, pojedine ulice još uvijek nose imena fašista iz II Svjetskog rata, izvijestio je Kajan.

Tako, naprimjer, ime Jure Francetića, zapovjednika zloglasne Crne legije i ustaškog povjerenika za Bosnu kojeg je na tu funkciju lično imenovao Ante Pavelić, još uvijek stoji na tabli jedne od mostarskih ulica.

Isti slučaj je i sa ulicama Mile Budaka, Ante Vokića i Mladena Lorkovića, visokih funkcionera nacističke vladavine iz vremena Nezavisne Države Hrvatske.

Mnogo puta je inicirano ukidanje naziva ovih ulica, ali do toga nije došlo.

Izvor: Al Jazeera