Unska pruga, ili kako opet ‘Brzim preko Bosne’

Piše: Mirza Sadiković

Povezujući Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, odnosno Jadran sa srednjom i istočnom Evropom, Unska pruga je bila jedna od najznačajnijih u bivšoj državi. Godišnji prijevoz dostizao je četiri miliona tona tereta roba i blizu dva miliona putnika.

Ovih januarskih dana navršava se 15 godina od prolaska prvog poslijeratnog voza od Zagreba do Knina, koji je i najavio njenu obnovu i stavljanje u funkciju. Malo je ko vjerovao da će taj promotivni voz, u kojem su sjedili državni zvaničnici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, s projektima obnove i novog života pruge, ostati samo to – prvi i jedini.

Danas tek nekoliko teretnih i putničkih vozova, i to na lokalnoj razini, čuvaju obnovljena postrojenja i više podsjećaju na značaj koji je pruga imala.

Rješenja ima, treba i volje

Podsjećajući na najave obnove i promotivni januarski voz prije 15 godina, Danijel Krakić iz Uprave željezničkog prometa Hrvatske kaže: “To je bio, nažalost, jedini putnički vlak koji je prošao tom prugom. Jedino što se dešavalo su povremeni prijevozi teretnih vlakova.”

Milioni putnika

Trasiranje pruge počela je ondašnja Direkcija za izgradnju novih pruga krajem 1935. Godine, i to istovremeno iz smjera Knina i Bihaća.
Bio je to uvjet francuskih izvođača.
Prvi radovi na pruzi počeli su u proljeće 1936. godine, ali je završetak radova prekinuo Drugi svjetski rat.
Pruga je dovršena 1946. godine, a u saobraćaj je puštena 25. decembra 1948. godine.
Elektrificirana je 1987. godine i osposobljena za brzinu do 120 kilometara na sat.
Prije rata bila je najkraći put između sjevera i juga Hrvatske i povezivala je Jadran sa Srednjom Evropom.
Na godišnjem nivou ovom prugom prevozilo se blizu dva miliona putnika i oko četiri miliona tona roba.

Aktiviranje su, tvrde u Upravi željezničkog prometa Hrvatske, ali i u Hrvatskim željeznicama, te u nadležnim bh. institucijama, zaustavili problemi oko granice, jer pruga osam puta prelazi granicu, zatim neusaglašenost na državnoj razini u Bosni i Hercegovini i necarinske barijere.

Za Snježanu Railić, načelnicu Novog Grada / Bosanskog Novog, koji je važno željezničko čvorište, sporost ili čak odustajanje od stavljanja u funkciju je u “odrazu loše komunikacije između agencija koje imamo u Bosni i Hercegovini i koje ne funkcionišu i, naravno, dobre snalažljivosti, sa druge strane, nekih agencija koje rade u Hrvatskoj”.

Dodaje kako do sada nije bilo političke volje – ni iz Hrvatske, ni iz Bosne i Hercegovine – kako bi se riješio problem ove pruge.

“Države nisu mogle da se dogovore kako riješiti pitanje sedam prelazaka granice, jer je svaki put potrebno proći kroz carinske procedure. Međutim, sigurno je da ima rješenje, samo je potrebna volja. Postoje prijedlozi rješenja koje su izradile ekspertne grupe u obje države.”

Razvojne perspektive dvije države

Od 135 kilometara pruge u Bosni i Hercegovini veći dio je obnovljen i uglavnom je u funkciji. Međutim, obnova je zaustavljena na dijelu od Martin Broda u Bosni i Hercegovini do Knina u Hrvatskoj.

Inicijativu za stavljanje ove pruge u funkciju pokrenuli su u Parlamentu entiteta Federacija Bosne i Hercegovine zastupnici iz Unsko-sanskog kantona.

“Imajući u vidu njen značaj za svakodnevni život građana, posebno sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine, kuda i prolazi najveći dio pruge, zatražili smo u Parlamentu Federacije pokretanje aktivnosti, a isto ćemo tražiti i u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine”, kaže Esad Bašagić, federalni zastupnik iz Unsko-sanskog kantona.

Dvanaest kilometara tunela

Zbog konfiguracijskih osobina kraja kojim prolazi, Unska pruga spada među teže saobraćajnice.
Međutim, zbog naglašenih ljepota krajolika te impozantnih mnogobrojnih željezničkih građevina – tunela, vijadukata, usjeka… – svrstana je među najljepše.
Od Bihaća pruga prvih dvadesetak kilometara prolazi dolinom rijeke Une, a u daljih pedesetak kilometara prolazi uz samu rijeku, koju na dva mjesta premošćuju mostovi.
Pruga počinje i završava gotovo na istoj nadmorskoj visini u Bihaću i Kninu – od 222 metra.
Na njoj je sagrađeno 36 tunela u ukupnoj dužini od 12 kilometara.

“Pruga je imala veliku ulogu u razvoju privrede, budući je ‘hranila’ dalmatinske luke teretima, posebno sa tržišta Bosne i Hercegovine, ali i drugih istočnih republika bivše države Jugoslavije. Njenim stavljanjem u funkciju otvorile bi se razvojne perspektive u obje države, a ovom bi kantonu odmah donijelo na stotine novih radnih mjesta”, kazao je Bašagić.

U Udruženju konsultanata inženjera Bosne i Hercegovine kažu da je ovo pruga koja ima veliko gravitaciono područje, pa samim tim i veliki značaj. Šteta je ne koristiti je, jer su u nju prije rata uložena ogromna finansijska sredstva, podsjećaju u Udruženju, ukazujući da bi se doprinijelo i smanjivanju troškova transporta. Također, i Hrvatska bi mnogo dobila, jer ima velike probleme s Ličkom prugom, koja je i obnovljena kao zamjena za Unsku prugu.

IPA za buđenje turizma

U Upravi željezničkog prometa Hrvatske kažu da nadu za Unsku prugu vraćaju aktivnosti Evropske unije iz Memoranduma o razvoju umreženog tansporta u regiji i obaveze koje iz tog preuzima Hrvatska.

Kao dio Jadransko-jonskog koridora, pruga ima značajnu ulogu u buđenju turističkih i razvojnih resursa između dvije zemlje te u političkoj i privrednoj stabilizaciji ovih prostora.

Iako bi rekonstrukcija pruge iziskivala velika sredstva, u Upravi željezničkog prometa Hrvatske kažu “da do njih nije nemoguće doći, posebno zbog obveza iz Memoranduma o razvoju umreženog transporta u regiji”. Novac bi se mogao dobiti i iz predpristupnih (IPA) fondova, jer je to projekat koji bi povezao dvije države. A to zahtijeva dogovor dvije države.

Stoga se s pravom očekuje da će u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine biti prihvaćena inicijativa o pokretanju aktivnosti na obnovi i stavljanju u funkciju Unske pruge, odnosno da bi povezivanje Jadrana sa Srednjom Evropom moglo konačno biti konkretnije, a ne simbolično, kao januara prije 15 godina, kada se posljednji put putovalo “Brzim preko Bosne”

Izvor: Al Jazeera