Upozorenje Bernu na posljedice referenduma

Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso je upozorio Švicarsku da bi mogla izgubiti više od Evropske unije zbog referendumske odluke o uvođenju godišnjih kvota za radnike iz svih zemalja članica, jer ne može uživati sve pogodnosti najvećeg tržišta na svijetu a da ne poštuje načelo reciprociteta.

Švicarci su u nedjelju na referendumu tijesnom većinom izglasali uvođenje kvota za radnike iz Evropske unije, što je protivno ugovorima koje Švicarska ima s EU-om, prenosi Hina.

U intervjuu za Reutersov samit o eurozoni Barroso je upozorio da će ta odluka imati “ozbiljne posljedice” za odnose Švicarske s Evropskom unijom.

Premda nije izravno spomenuo nikakve posebne sankcije, Barroso je dao do znanja da bi Švicarci mogli izgubiti pravo na život i rad u EU-u, uključujući u susjednoj Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, a sa zaprekama bi se mogle susresti i švicarske kompanije koje su toga itekako svjesne.

“S obzirom na reciprocitet, nije uredu da švicarski građani imaju neograničenu slobodu kretanja u Evropskoj uniji”, rekao je.

Po podacima EK-a, blizu 430.000 Švicaraca živi u EU-u, a u Švicarskoj živi više od milion građana EU-a i još ih 230.000 prelazi granicu svaki dan radi posla. Švicarska ima osam miliona stanovnika, od čega su četvrtina stranci.

‘Nepravedne pogodnosti’

“Nije pravedno da jedna zemlja ima sve te pogodnosti, a ne želi ih u jednakoj mjeri omogućiti partnerima”, rekao je, istaknuvši da će se EU boriti za zaštitu slobode kretanja ljudi i radnika, jer je to jedna od temeljnih evropskih vrijednosti.

Odnosi EU-a sa Švicarskom regulirani su sa više od stotinu isprepletenih ugovora i kršenje jednog od tih ugovora povlači za sobom poništavanje svih.

Ključni dokument između dvije strane je sporazum o slobodnoj trgovini iz 1972. godine. Nakon što je Švicarska na referendumu odbila članstvo u Evropskom ekonomskom prostoru (EEA) 1992. godine, EU i Švicarska ispregovarali su i 1999. potpisali sedam sektorskih ugovora: o slobodi kretanja osoba, uklanjanju tehničkih barijera za trgovinu, javnim nabavama, poljoprivredi, cestovnom i željezničkom prometu te ugovor o pristupanju Švicarske istraživačkim programima EU-a.

Za nekoliko sedmica bi EU i Švicarska trebali potpisati protokol na sporazum o slobodi kretanja, kako bi se on prilagodio ulasku Hrvatske u EU-u. Švicarska bi pri tome zadržala pravo koje imaju ostale članice, a to je ograničavanje pristupa hrvatskim radnicima do najviše sedam godina nakon ulaska u članstvo.

Sada je nakon održanog referenduma, kojim se propisuje uvođenje godišnjih kvota za radnike iz svih zemalja članica, upitno potpisivanje protokola kojim bi se sloboda kretanja proširila i na Hrvatsku. To bi kao rezultat moglo imati da Hrvatska ostane i bez tih kvota.

Moguće rješenje

Taj bi se problem mogao riješiti prije nego što se referendumska odluka počne provoditi. Naime, prema švicarskim propisima, Vlada ima tri godine da referendumsku odluku provede u djelo. Za vrijeme tog trogodišnjeg razdoblja mogao bi se ispregovarati novi sporazum, kojim bi se na neki način zaobišli rezultati referenduma.

I kada su potpisivani sporazumi 1999. godine, Švicarci su nevoljko potpisali onaj o slobodi kretanja, ali su na njega pristali jer su zauzvrat drugim sporazumima dobili pogodnosti na drugoj strani. Upravo zato da sporazum o slobodi kretanja ne padne na nekom referendumu u Švicarskoj, Unija je insistirala i postigla da svi sporazumi budu jedan paket, pa ako padne jedan od elemenata toga paketa onda pada cijeli paket. Stoga u svim tim sporazumima postoji sigurnosna klauzula, nazvana “giljotina”, koja predviđa da padne cijeli paket ako padne jedan od sporazuma.

U ponedjeljak je u Evropskoj komisiji izvor koji je želio ostati neimenovan rekao da zasad nije vjerojatno da će EU odmah aktivirati klauzulu o poništavanju svih sporazuma sa Švicarskom odbije li ona potpisati protokol, nego da je vjerojatnije da će prekinuti pregovore o sudjelovanju Berna u evropskom istraživačkom programu Horizon 2020 i u programu razmjene studenata Erasmus.

Istraživački program EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje težak je nekoliko milijardi eura i za Švicarsku je vrlo važno sudjelovanje u njemu, budući da njihova ekonomija uveliko prosperira zbog ulaganja u naučna istraživanja.

Izvor: Agencije