Upozorenje: Poplave se povukle, granate isplivale

Solak: Mora se uložiti u spašavanje života jer oni nemaju cijenu (Anadolija)

Pripadnici Federalne uprave Civilne zaštite (FUCZ) u prošloj sedmici pronašli su brojna neeksplodirana ubojita sredstva (NUS) na područjima Bosne i Hercegovine koja su bila pogođena poplavama. Minobacačke granate i ručne bombe ponovo su podsjetile na opasnosti koje vrebaju u ovoj balkanskoj državi iako je od okončanja rata prošlo 25 godina.

Kako za Al Jazeeru kaže Fahrudin Solak, direktor FUCZ-a, pronađeno je približno 15-ak komada NUS-a u dijelovima Zeničko-dobojskog i Srednjebosanskog kantona. Ističe kako su, na primjer, kod Zenice nađene minobacačke granate i ručna bomba kao i kod Viteza, dok je u Zavidovićima nađena kasetna bomba.

On dodaje kako je već početkom prošle sedmice prošla opasnost od poplava, ali su ostale druge opasnosti.

„Ono što se od nedjelje počelo pojavljivati su odroni ili nešto što bi nalikovalo na klizišta, ali ništa strašno. U fokusu bila područja gdje su se javila velika klizišta 2014. godine u okolini Zenice, na lokacijama kao što Nemila, Željezno polje, Topčić polje… I dalje je zemlja mokra, nije zašićena vodom, ali moramo voditi posebnu brigu gdje su prije bila klizišta“, kaže naš sagovornik.

Solak navodi kako se opet mora istači element prevencije.

„Bitno je da se ona radi kada nema nesreće, da tada imamo sluha i u lokalnoj zajednici i na nivou kantona. Imamo mnogo ministarstava koja se tiču i ekologije i zdrave sredine i šumarstva i vodoprivrede i drugih segmenata koja se tiču ove problematike“, govori on i dodaje kako nisu poplave jedini oblik nesreće koji pogađa BiH.

„Postoji mnoštvo drugih nesreća koje se dešavaju, tu su i požari, visoki snijeg, klizišta, suše… Krenimo prevencijski prema tome i svi akteri u vlasti trebaju imati razumijevanja za to. Na primjer, ako ćemo rješavati probleme korita od poplave do poplave, od toga nema ništa, to je sve bačeno i vrijeme i sredstva i mehanizacija…“

Garaža iznad potoka

Dodaje kako nije rješenje izbetonirati korito rijeke tako da ona od 15 metara prirodne širine bude sužena u svega tri metra.

„Ne postoji ta matematika da to bude uredu, to je bio slučaj kod Travnika. Ljudi ‘iznijeli’ bašte, garaže na samo korito rijeke Lašve i normalno da će ona izaći iz korita! Još kad dodate male potoke, rječice, odvodne kanale koji su se začepili, voda sa saobraćajnica, otpad i dobije se ogroman problem.“

„Svi ti ljudi traže krivca u drugima, a ne vide krivca u sebi. To se vidi još jednom primjeru kada su potok, koji ima veliko korito, zagradili i tu napravili garažu! Priroda neke stvari ne tolerište.“

Solak nastavlja kako ima dosta projekata i rada na prevenciji nesreća, ali se generalno mora promijeniti svijest života kraj rijeke.

„Ona nosi opasnosti i poseban režim života. Ne može se nonšalantno ponašati, da ona služi za odlaganje otpada. To se vidjelo prvih dana poplava, u nedjelju, bilo je užasno gledati, smeće i otpad koji su nosile rijeke. Mogao je vjetar nanijeti papir i plastiku, ali ne može nositi frižidere, automobilske gume… Moramo svi učestvovati, krenuti od sebe, svoje djece i skrenuti pažnju kako se odnositi prema prirodi. Postali smo bahati prema njoj“, ističe naš sagovornik.

No, nisu samo rijeke i poplave problemi, u šta su se stanovnici BiH uvjerili proteklih godina…

„Dobro ste rekli, nije poplava jedina nesreća. Sad smo mogli vidjeti širom svijeta šta se dešava, kako je +50 stepeni u Australiju, sve gori, a istovremeno u Chicagu -30 stepeni. Niko mi ne može reći da se nešto slično ne može dešavati ovog ljeta kod nas u BiH, gdje možemo imati neke klimatske anomalije. Imali smo i ranije velike temperature i suše i moramo se pripremiti za to.“

Konjic i Jablanica

Solak govori kako na nivou entiteta postoji dobro razumijevanje sa vlastima, ali kako mora biti značajniji doprinos odgovoru na nesreću od lokalne zajednice, općina, kantona…

„Federalna uprava CZ ima svoj posao i nismo stalno spremni u spasilačkim odijelima, u nekim kasarnama i uredima da reagujemo na nesreću. Bavimo se, prije svega, uništavanjem neeksplodiranih minsko eksplozivnih sredstava kojih ima ogroman broj u BiH. Kada je neka nesreća, naravno, odmah se pridružujemo, ali je bitan prvi odgovor gdje se mora kantonalni nivo i lokalna zajednica angažovati…“

„Neke općine su to prepoznale i angažovale se. Sjećamo se, recimo, Konjica i Jablanice 2013 i 2014. godine. Ljudi su investirali, reagovali i sad tamo imamo respektabilne službe koje odgovaraju na sve nesreće i incidente. Apel šaljem i drugima da tako urade, jeste da košta, ali gospodo mora se uložiti u spašavanje života jer oni nemaju cijenu…“

Trenutno se u FBiH dešavaju politička previranja i još, od prošlogodišnjih izbora, nije formirana nova vlast niti je uspostavljen budžet.

„Postoje problemi sa previranjima vlasti, ali mi radimo svoj posao. Volio bih da i drugi preuzmu odgovornost za svoj rad i misle kako se i njima i svima u BiH mogu desiti nesreće. Neke stvari moramo utvrditi ranije, kao što je budžet, da stvari funkcionišu“, rekao je Solak.

Izvor: Al Jazeera