Usporena potraga za nestalima u BiH

Postupak potrage za hiljadama osoba koje su nestale tokom rata u BiH značajno je usporen jer nema vjerodostojnih informacija o masovnim grobnicama u kojima bi mogli biti pokopani njihovi posmrtni ostaci, upozorio je Matthew Holliday, voditelj odjela za zapadni Balkan pri Međunarodnoj komisiji za nestale osobe (ICMP) čije je sjedište u Sarajevu.

“Proces (potrage) u proteklim se godinama značajno usporio pa se u BiH i danas traga za sedam do osam hiljada nestalih”, kazao je Holliday.

Istakao je kako je u protekle dvije i pol decenije postignut “uspjeh bez presedana” u rješavanju sudbine nestalih tokom rata u BiH no sada su potrebni dodatni podaci kako bi se taj proces dovršio, prenosi agencija Hina.

ICMP je stoga na svojim mrežnim stranicama ponudio novi internetski alat pod radnim nazivom “prijava lokacije” uz upotrebu Google maps, a Holliday je pozvao sve koji eventualno raspolažu informacijama o mogućim grobnicama da ih prijave kako bi se takvi navodi istražili.

Ostavljena je mogućnost da se takve prijave podnesu anonimno ili s identitetom osobe koja ima informacije ukoliko ona to želi.

Deseci hiljada registriranih

Holliday je kazao kako je izvjesno da svi nestali neće moći biti pronađeni no važno je da se nastave ulagati napori kako bi se rasvijetlila sudbina što je većeg broja takvih osoba.

Po završetku rata u BiH registrirano je više od 31 hiljade nestalih osoba a do kraja 2016. godine otkriveni su posmrtni ostaci i potvrđena smrt njih oko 23 hiljade. Najveći broj pronalazaka i identifikacija, njih gotovo sedam hiljada, odnosi se na područje Srebrenice dok je druga regija po broju posmrtnih ostataka pronađenih nakon rata Bosanska Krajina gdje su ekshumirani posmrtni ostaci više od pet hiljada ubijenih.

Sudbina preostalih osam hiljada osoba čiji je nestanak prijavljen i dalje je nepoznata.

Fikret Bačić iz Prijedora, član Savjetodavnog vijeća ICMP-a, kao ilustraciju trenutačnog stanja je naveo da se samo u toj regiji gdje je ubijeno više od tri hiljade muškaraca, žena i djece i dalje traga za više od 760 osoba.

“Prijedor je, po razmjerima počinjenih zločina, poput Srebrenice”, kazao je Bačić pridruživši se apelu za otkrivanje lokacija preostalih masovnih grobnica.

Najveći broj identifikacija u BiH ali i u drugim državama nastalim na području bivše Jugoslavije proveden je na osnovu usporedbe analize DNK uzoraka dobivenih iz krvi preživjelih srodnika nestalih i onih uzetih iz kostiju pronađenih u grobnicama.

Tu metodu identifikacije koja se pokazala pouzdanom u 99,9 posto slučajeva ICMP je počeo primjenjivati od 2001. godine. Nakon toga ona se koristila i pri suočavanju s posljedicama velikih prirodnih katastrofa ili oružanih napada diljem svijeta s razornim posljedicama u kojima je zabilježen veliki broj žrtava i čija je identifikacija klasičnim metodama prepoznavanja bila nemoguća.

Izvor: Agencije