Ustavni sud BiH: Narodi mogu nazvati jezik kojim govore kako žele

Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaključio je da “Jezik bošnjačkog naroda“ naroda, prema Ustavu RS-a neutralna odredba i u skladu sa Ustavom BiH.

Sud zaključuje da je ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda, kao i svih konstitutivnih naroda i ostalih koji se tako ne izjašnjavaju, da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele, što je u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i svako suprotno postupanje u praksi vodilo bi kršenju Ustava Bosne i Hercegovine, ali i Ustava Republike Srpske.

Također, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, između ostalog, konstatirao da Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju biti u vezi sa imenom konstitutivnog naroda. Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo konstitutivnim narodima i ostalim da jezik kojim govore nazovu imenom kakvim žele.

“Ovakva odredba ne daje pravo javnim vlastima u Republici Srpskoj da u konkretnim slučajevima određuju ime jezika kojim govore Bošnjaci suprotno od njihovog ustavnog prava da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Ime jezika ne može biti uvjetovano ni lingvističkim pravilima zato što je ustavno pravo na ime jezika odvojeno od sadržaja jezika, standarda jezika. Osporena odredba ne sprečava Bošnjake niti bilo koga drugog da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Stoga, ovakav koncept osporene odredbe upravo slijedi stav da Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo svim konstitutivnim narodima, pa tako i Bošnjacima, kao i drugima koji se tako ne izjašnjavaju da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele”, obrazloženo je u odluci Ustavnog suda BiH.

Odbijen zahtjev Safeta Softića

Ustavni sud BiH je takav stav donio odlučujući o zahtjevu Safeta Softića, drugog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti prve rečenice člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu koji glasi: „Jezik bošnjačkog naroda.“

Podnosilac zahtjeva, između ostalog, navodi da ta odredba nije u skladu s preambulom Ustava BiH i njegovim načelom konstitutivnosti bošnjačkog naroda. Softić smatra da osporena odredba krši i odredbe Evropske konvencije, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Konvencije o pravima djeteta, Okvirne konvencije o regionalnim jezicima i jezicima manjina, Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i odredbe Okvirne konvencije o pravima manjina.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je zahtjev podnosioca odbio kao neosnovan jer je utvrdio da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu koji glasi: „Jezik bošnjačkog naroda“ u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.
 

Izvor: Agencije