Utrka u naoružanju u Zaljevu i iranska „prijetnja“

Katarske zračne snage izvode vježbu u čast Nacionalnog dana Katara 18. decembra 2017. (Anadolija)

Za šest članica Zaljevskog vijeća za saradnju (GCC), 2017. se završava sa mnogo nesigurnosti i neizvjesnosti. Tenzije između Saudijske Arabije i Irana i dalje rastu kao i razilaženje između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske.

Jemenska humanitarna kriza se pogoršava, dok borci Husi i dalje ispaljuju rakete u Saudijsku Arabiju i Rijad odgovara žestokim bombardovanjem Sane i drugih područja. Sporadični napadi u Bahreinu i dalje gađaju kraljevske sigurnosne snage i infrastrukturu. Katarsko-turska vojna saradnja produbljava se dok još turskih vojnika stiže u Dohu.

Usred osjećaja ranjivosti država GCC-a na regionalni haos, u toku je utrka u naoružanju u Zaljevu.

Osamnaestog decembra, tokom svoje vojne parade za Dan nezavisnosti, Katar je demonstrirao svoje balističke rakete kineske proizvodnje. Početkom ovog mjeseca, Saudijska Arabija je najavila svoj budžet za 2018., iz kojeg će izdvojiti 56 milijardi dolara za odbranu, a izdaci za obrazovanje više neće premašivati vojni budžet. U maju je američki predsjednik Donald Trump najavio potpisivanje sporazuma u Rijadu o prodaji oružja u vrijednosti od 110 milijardi dolara.

Otkako su Bahrein, Saudijska Arabija, UAE i Egipat prekinuli diplomatske i ekonomske veze sa Dohom 5. juna, Katar je potrošio milijarde dolara na američke, britanske i francuske borbene avione, njemačke tenkove, talijanske ratne brodove, kineske balističke rakete i tursku vojnu opremu.

U septembru je SAD odobrio paket oružja od 3,8 milijardi dolara za Bahrein i isti taj mjesec predsjednik Donald Trump je najavio da je prodaja borbenog aviona od pet milijardi dolara Kuvajtu dobila zeleno svjetlo State Departmenta.

U potrazi za naklonošću Washingtona

Dok su prije nekoliko decenija odnosi Washingtona sa zaljevskim državama većinom bili podstaknuti geopolitikom Hladnog rata i velikom američkom potražnjom za stranom naftom, današnje okolnosti su drugačije i sporazumi o odbrani, prije nego energiji, igraju dominantnu ulogu u odnosima između SAD-a i GCC-a.

Što se SAD-a tiče, unosni sporazumi o prodaji oružja državama GCC-a uklapaju se u Trumpov plan o „Americi na prvom mjestu“ i unapređuju njegov status kod pristalica u domovini. Za države GCC-a na obje strane trenutne krize, ovi sporazumi su način da pridobiju naklonost Washingtona.

Trumpova podrška je odlučujući faktor u krizi, jer i Katar i blok koji predvodi Saudijska Arabija/UAE vode „diplomatski rat“ putem medija, ekspertskih organizacija i kompanija za odnose s javnošću.

Ali, izgleda da sporazumi o prodaji oružja državama GCC-a imaju vlastiti ekonomski rezon koji djeluje nezavisno od političkih razmatranja. Na primjer, Trump se rukovao sa Šeikom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem, katarskim emirom, na samitu u Rijadu u maju 2017. i rekao je da će on i katarski monarh razgovarati o mogućnosti da Washington proda „krasnu vojnu opremu“ Dohi.

Naredni mjesec, odmah nakon izbijanja razmirice u GCC-u, Trump je optužio Katar da sponzoriše „terorizam“ u objavi na Twitteru. Sedmicu kasnije, njegova administracija je odobrila prodaju američkog oružja u vrijednosti od više od 12 milijardi dolara.

Prošli mjesec na Međunarodnoj avionskoj izložbi u Dubaiju 2017, turska državna kompanija Mikina ve Kimya Endustrisi potpisala je sporazum o prodaji municije u vrijednosti od 20 miliona dolara sa UAE-om uprkos nedavnoj razmjeni oštrih opaski između zvaničnika u Abu Dhabiju i Ankari. Uprkos svim različitim stajalištima Rusije i Saudijske Arabije u vezi Sirije i Irana, njihovi pregovori o prodaji odbrambenog raketnog sistema S-400 su zanimljivi.

Iako države GCC-a kupuju oružje iz različitih izvora, SAD je i dalje glavni dobavljač oružja zaljevskim državama. Pa ipak, u Washingtonu raste zabrinutost zbog prodaje američkog oružja članicama GCC-a. Bilo je sugestija da Trumpova administracija blokira prodaju oružja ovoj regiji dok se ne riješi kriza u GCC-u. Drugi izvor zabrinutosti je ubilačka vojna kampanja u Jemenu koju predvodi Saudijska Arabija, naoružana američkim oružjem.

Slično tome, u Velikoj Britaniji, političari i aktivisti su pozvali britansku vladu da prestane prodavati oružje Rijadu koje bi moglo biti korišteno u ratu u Jemenu, gdje su zračni napadi koje izvodi koalicija usmrtili hiljade ljudi.

Manjkava antiiranska strategija

Uprkos kontroverzi koja okružuje vašingtonsku prodaju oružja Saudijskoj Arabiji i drugim članicama GCC-a, velike su šanse da će se takve transakcije nastaviti. Plan Trumpove administracije da ukine restrikcije na prodaju oružja koje je Obamina administracija povezala sa pitanjima ljudskih prava jedna je indicija koja ukazuje na to.

U Zaljevu će postojati neprekidna potražnja za takvim sporazumima o prodaji oružja podstaknuta percepcijama o sve većoj „iranskoj prijetnji“; to odgovara antiiranskim sokolovima u Washingtonu.

Iran je iskoristio dobar dio haosa u Iraku nakon 2003., sirijski građanski rat, sektaške nemire u Bahreinu, jemensko Arapsko proljeće iz 2011. i kolaps vlade u Sanaai 2014. Arapske vlade i društva koji se ne uspijevaju efikasno nositi sa pitanjima siromaštva, nezaposlenosti mladih, etničke i sektaške marginalizacije, kršenja ljudskih prava i visokih nivoa društvene nepravde i dalje će biti osjetljive na iranska nastojanja da profitira na osnovu unutrašnjih slabosti arapskih država.

Jednostavnim jezikom rečeno, da bi potisnule iranski utjecaj, arapske vlade moraju poboljšati svoju situaciju kada su u pitanju određeni segmenti njihovih društava koja ne vide drugu ispravnu alternativu već da potraže pomoć od stranih sila kao što je Iran. Kupovina oružja u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara neće riješiti domaće probleme arapskih država.

U konačnici, prodaje oružja služe političkoj svrsi u vrijeme sve intenzivnije retorike koja vodi ka sukobu između SAD-a, država GCC-a i Irana. Zvaničnici u Teheranu, međutim, u stanju su prozrijeti ovu šaradu s oružjem i svjesni su predstave koju Trump igra za svoju domaću publiku.

Dakle, zaljevskim državama će trebati sveobuhvatniji pristup prema Iranu od trošenja milijardi dolara na američko oružje da bi suzbili iranski utjecaj i zaštitili se od regionalne nestabilnosti i nasilnih ekstremista.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera