Van Rompuy: U tri faze do ekonomske unije

Na samitu EU-a nastojat će se dogovoriti čvršće integracije kako bi se otklonili nedostaci upravljanja eurozonom.

EU, Eurozona, Samit, Herman Van Rompuy, Jean-Claude Juncker, Mario Draghi, Zoran Milanović
U prvoj fazi, do kraja 2013. trebala bi se dovršiti prva faza bankovne unije, na što će se uglavnom usredotočiti čelnici na ovom samitu [EPA arhiva]

Na samitu Evropske unije u četvrtak i petak u Briselu, čelnici zemalja nastojat će dogovoriti čvršće i dublje integracije kako bi se otklonili nedostaci u upravljanju eurozonom, koje je na svjetlo dana iznijela finansijska kriza.

Hrvatski premijer Zoran Milanović će sudjelovati na konferenciji Međunarodnog evropskog pokreta (IEM) i održati predavanje na temu o pristupanju Hrvatske EU-u i koristi toga pristupanja za Zapadni Balkan, javila je Hina.

Trajni fond spašavanja

Glavna tema sastanka Evropskog vijeća, tijela koje okuplja šefove država ili vlada, bit će daljnja integracija eurozone, a podloga za raspravu bit će izvještaj koji je pripremio predsjednik Evropsko vijeća Herman Van Rompuy u saradnji s predsjednikom Evropske komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Evropske centralne banke (ECB) Mariom Draghijem i šefom Eurogrupe Jean-Claude Junckerom.

Prema Van Rompuyevom prijedlogu, istinska ekonomska i monetarna unija uspostavila bi se u tri faze.

U prvoj fazi, do kraja 2013. trebala bi se dovršiti prva faza bankovne unije, na što će se uglavnom fokusirati čelnici na ovom samitu.

Prva zadaća na tom putu je osigurati jedinstveni mehanizam za nadzor banaka u eurozoni, što je prvi korak u uspostavljanju bankovne unije.

Jedinstveni nadzorni mehanizam preduvjet je za izravnu dokapitalizaciju banaka iz Evropskog stabilizacijskog mehanizma, trajnog fonda za spašavanje članica eurozone.

U srijedu popodne na vanrednom sastanku su se okupili ministri finansija zemalja članica EU-a kako bi pokušali postići dogovor o zakonodavnom okviru za jedinstveni nadzor banaka, u kojem će centralnu ulogu imati ECB.

Uprkos načelnoj saglasnosti o potrebi jedinstvenog nadzora, još ima otvorenih pitanja oko kojih se države članice trebaju dogovoriti, prije svega pitanje kada će započeti djelovati mehanizam jedinstvenog nadzora i koje će banke biti obuhvaćene.

Francuska, Italija i Španija žele da jedinstveni nadzor počne djelovati što prije i da njime bude obuhvaćeno svih oko 6.000 banaka u eurozoni.

S druge strane, Njemačka je isticala da se s tim ne treba žuriti te da treba nadzirati samo veće banke, koje djeluju prekogranično u više država članica.

Time bi izvan evropskog nadzora ostale njemačke regionalne štedionice.

Trebat će također riješiti i pitanje prava glasa u sistemu nadzora za zemlje koje nisu članice eurozone, a koje mogu dobrovoljno sudjelovati u tome.

Moguće rješenje za taj problem bila bi uspostava novog tijela unutar ECB-a u sklopu kojeg bi u odlučivanju sudjelovali i regulatori zemalja izvan eurozone.

Uoči početka sastanka ministara finansija iz Berlina i Pariza stigle su ohrabrujuće poruke da su dvije zemlje sada bliže zajedničkom stajalištu o tim pitanjima.

Izravna dokapitalizacija banaka iz ESM-a omogućila bi prekid pupčane veze između banaka i država, odnosno između krize banaka i dužničke krize u državama, koje su radi očuvanja finansijskog sistema bile prisiljene spašavati posrnule banke, što je išlo na teret poreznih obveznika i izazvalo veliki rast javnih dugova.

Ciljana finansijska potpora

Van Rompuy je u svom izvještaju naveo da bi direktna dokapitalizacija mogla biti moguća od aprila 2013, a da bi jedinstveni nadzorni mehanizam bio u potpunosti operativan najkasnije 1. januara 2014.

Postignu li ministri finansija dogovor o jedinstvenom nadzoru banaka, čelnici bi u tom slučaju na samitu mogli dogovoriti vremenski okvir za drugi korak u uspostavi bankovne unije: zajednički evropski okvir za rješavanje bankarskih kriza i zajednički sistem za osiguranje štednih depozita. To bi trebalo biti uspostavljeno do kraja 2014.

Druga faza na putu prema uspostavi "prave ekonomske i monetarne unije" predviđa da se do kraja 2014. jedinstveno tijelo zaduženo za restrukturiranje i likvidaciju banaka u poteškoćama, te mehanizam u okviru kojeg bi zemlje članice mogle sklapati ugovorne aranžmane s evropskim institucijama za provođenje strukturnih reformi, a zauzvrat bi mogle dobiti ciljanu finansijsku podršku.

U trećoj fazi, nakon 2014., eurozona bi trebala dobiti "fiskalni kapacitet", zametak zasebnog budžeta, koji bi trebao poboljšati otpornost zemalja članica na ekonomske šokove.

Prema Van Rompuyevom prijedlogu, istinska ekonomska i monetarna unija uspostavila bi se u tri faze. U prvoj fazi, do kraja 2013. trebala bi se dovršiti prva faza bankovne unije, na što će se uglavnom fokusirati čelnici na ovom samitu. Prva zadaća na tom putu je osigurati jedinstveni mehanizam za nadzor banaka u eurozoni, što je prvi korak u uspostavi bankovne unije.

Fiskalni kapacitet bi imao dvije funkcije - poticanje strukturnih reformi i poboljšanje otpornosti na asimetrične šokove.

Van Rompuy navodi da bi fiskalni kapacitet mogao biti primjereni temelj za izdavanje zajedničkih obveznica, a da pritom to ne postane zajednički dug.

Van Rompuy je predstavio na samitu u junu ove godine izvještaj pod naslovom "Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji", s prijedlozima za uspostavu bankovne, fiskalne, ekonomske i političke unije.

Na junskom samitu čelnici su zadužili Van Rompuya da za decembarski samit razradi pojedinosti i konkretne smjernice s vremenskim rokovima za uspostavu istinske ekonomske i monetarne unije.

Međutim, od juna, kada su kamate na talijanske i španske obveznice obarale sve rekorde i kada je postojala stvarna opasnost od izlaska Grčke iz eurozone, do danas situacija se promijenila i primjetno je da ne postoji više osjećaj hitnosti, a time ni polet za daljnje reforme.

Sniženi troškovi zaduživanja

Ključna promjena koja se u međuvremenu dogodila je odluka ECB-a u augustu, kada je najavila da će kupovati u neograničenim količinama obveznice zemalja koja su pod pritiskom finansijskih tržišta, pod uvjetom da donesu i provode reformske programe poput zemalja koje su zatražile finansijsku pomoć.

To je snizilo troškove zaduživanja, stanje se normaliziralo i sada se govori samo o stvaranju jedinstvenog nadzornog mehanizma, fiskalnom kapacitetu eurozone i potpisivanju ugovornih aranžmana za provođenje strukturnih reformi.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.