Varadi: Neznatne šanse za presude o genocidu

Šanse za uspjeh hrvatske tužbe pred Međunarodnim sudom pravde praktično su zanemarive, a to se isto odnosi i na protivtužbu Srbije, smatra Tibor Varadi, profesor međunarodnog prava.

Varadi se, kako je rekao, nadao da će doći do povlačenja i tužbe i protivtužbe, a misli da je to trebalo učiniti istovremeno, jer je to zapravo bio jedini način.

“Međunarodni sud je tesnom većinom prihvatio nadležnost, ali je ta nadležnost ograničena na delo genocida. Na taj način je lestvica podignuta previsoko”, rekao je Varadi za današnji Danas o tužbi i protivtužbi Srbije i Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, prenosi agencija Tanjug.

Prema njegovim riječima, nije sporno da je za vrijeme ratova devedesetih godina bilo teških zločina.

“Pred Tribunalom je bilo i optužbi i osuda, ali niko nije od Tribunala osuđen, pa čak ni optužen za genocid na teritoriji Hrvatske”, naveo je Varadi.

Varadi je dodao da o jednom značajnom pitanju u pogledu nadležnosti ICJ nije donio odluku, jer nije bio uvjeren da prigovor protiv nadležnosti treba odbiti (niti je bio uvjeren da ga treba prihvatiti).

Primjer presude u slučaju Bosne i Hercegovine

“Reč je o prigovoru da Međunarodni sud pravde ne može da bude nadležan za dela počinjena pre nego što je nastala SR Jugoslavija, država koja je prvobitno tužena. Taj će prigovor ponovo biti predmet rasprave”, ističe Varadi.

Na primjeru presude Međunarodnog suda pravde iz 2007. u slučaju Bosna i Hercegovina protiv Srbije, vidi se, rekao je Varadi, da se ICJ uglavnom oslanjao na činjenične nalaze Tribunala.

“Verovatno će to biti slučaj i u sporu sa Hrvatskom. To je i racionalno, jer Tribunal ima znatno više instrumenata, pa i sredstava za utvrđivanje činjenica. A kao što sam rekao, Tribunal nije nikoga ni optužio, a još manje osudio za genocid u Hrvatskoj”, rekao je Varadi.

Prema njegovom mišljenju, ako nijedna strana ne bude proglašena krivom za genocid, što je najverovatnije, ishod neće utjecati na eurointegracije, ali je mnogo teže pitanje kako će postupak utjecati na međusobne odnose.

Josipović: Kasno za povlačenje

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović tokom vikenda je u Splitu rekao kako je sada kasno da Hrvatska povuče tužbu za genocid protiv Srbije, “jer smo”, istaknuo je, “ušli u fazu u kojoj nije moguće doći do dogovora”.

“Po meni, a o tome sam govorio i prije, moglo se više postići nekim dogovorom u ranijoj fazi, ali evo, takve su uglavnom bile političke okolnosti, dogovora nije bilo. Vidjet ćemo što će sud odlučiti”, kazao je predsjednik RH, ocijenivši kako hrvatsko insistiranje na tužbi ne bi trebalo utjecati na odnose između Srbije i Hrvatske.

“Neće biti nikakvih negativnih posljedica, jer obje države znaju da je sudski spor nešto što može završiti na različite načine. Jedno su, zapravo, razmatranja što je bilo u prošlosti. Zločina je bilo strašno puno, to svi znamo. Jesu li dosegli pravnu kvalitetu genocida – to će odlučiti sud, vidjet ćemo”, rekao je hrvatski predsjednik.

Hrvatski zahtjevi

Hrvatska tužba za genocid, ispisana na ukupno 2700 stranica, druga je u 70-godišnjoj historiji Suda koja se bavi pitanjem genocida, a podnesena je nakon tužbe Bosne i Hercegovine, koja je 1993. također tužila SR Jugoslaviju.

U tom predmetu Sud je 2007. donio presudu i utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid, ali ne i da je službeni Beograd za njega odgovoran.

Hrvatski tim prikupio je više od 33.000 dokumenata, više od 2000 iskaza svjedoka, obrađeno je gotovo 1200 civilnih i vojnih članaka, pregledano 200 knjiga i 120 video i audio kaseta.

U obradi su prikupljena i 10.572 podatka o identificiranim poginulim osobama, prikupljeni su i podaci o 1419 nestalih te podaci o 7624 zatočene osobe.

Hrvatska je 1999. tužila Srbiju za povredu konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida i zatražila od tog najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda da presudi da je od 1991. do 1995. ta zemlja počinila genocid u Hrvatskoj čiji su građani bili njegove žrtve.

Izvor: Agencije