Varoufakis: U Grčkoj nekad tenkovi, sada banke

Vlada Grčke dostavila je Parlamentu prijedlog zakona o strogim mjerama štednje koje kreditori zahtijevaju od Atine u zamjenu za dodjelu trećeg paketa pomoći.

O ovom prijedlogu poslanici se trebaju izjasniti u srijedu, izjavio je neimenovani izvor iz grčkog Parlamenta.

Za usvajanje tih mjera bi, prema računici grčkog premijera Alexisa Tsiprasa, trebale glasati proevropske opozicione stranke, dok su se pojedini članovi njegove stranke Syriza pobunili protiv, kako ocjenjuju, drakonskih mjera štednje, prenosi agencija AFP.

Da bi se sporazum uopće počeo provoditi, grčki Parlament do kraja srijede mora, između ostalog, povećati porez na dodanu vrijednost, proširiti poresku bazu i izmijeniti penzioni zakon.

U međuvremenu se u Briselu dogovara privremena finansijska inijekcija, kako bi Grci mogli pokriti dugove koji im dolaze na naplatu u narednih mjesec dana, za što im je potrebno 12 milijardi eura.

Grčka je do predviđenog roka, odnosno do ponedjeljka navečer, propustila vratiti i drugu tranšu duga Međunarodnom monetarnom fondu u iznosu 456 miliona eura.

Pobuna u Syrizi

Tsipras je u Atini sazvao krizni sastanak s kolegama kako bi im objasnio šta je tačno dogovoreno u Briselu, a svjedoci kažu da su se na sastanku čuli povišeni tonovi.

Syriza u grčkom Parlamentu ima ukupno 149 poslanika, a zbog dogovora u Briselu, Tsiprasu je “okrenulo leđa” njih 30.

Aktualni ministar energetike Panagiotis Lafazanis, kojem je dogovor s evropskim liderima, kako se izrazio “neprihvatljiv”, predvodi grupu zastupnika Syriza koji se protive sporazumu.

I koaliciona desničarska stranka Anel prijeti da će u Parlamentu glasati protiv dogovora Grčke i ostalih članica eurozone.

Da bi Tsiprasu prvi set reformskih zakona prošao u Parlamentu, trebat će mu podrška i nekih predstavnika opozicije.

Iako je mlađi Tsiprasov koalicijski partner ministar odbrane Panos Kamenos iz stranke Nezavisnih Grka već rekao da neće podržati nove mjere, nije povukao svoju podršku Vladi.

Banke umjesto tenkova

Bivši ministar finansija Grčke Yanis Varuofakis smatra da je dogovor grčke Vlade i kreditora zapravo dokument kojim su izdiktirani uslovi predaje Grčke.

Varuofakis je na svom blogu objavio tekst u kojem navodi da sporazum koji je postignut u ponedjeljak u Briselu nema nikakve veze s demokratijom, niti namjerom da se Grčkoj pomogne, već predstavlja kompletno poništenje njenog nacionalnog suvereniteta.

On je sadašnju situaciju uporedio s diktaturom iz 1967. godine, navodeći da su tada Grčku okupirali tenkovima, a sada u istu svrhu koriste banke.

Njemački ministar finansija Wolfgang Schauble je nakon sastanka eurogrupe priznao kako su mnoge njegove kolege iz Vlade u Berlinu, iako decidno nije sebe stavio u tu grupu, bile za to da Grčka treba napustiti euro.

“Nemojte da se zavaravamo oko ovoga – eurozona je izgubila svoj kredibilitet. Ovdje više nije stvar samo o jednoj zemlji. I zato je tako važno da počnemo s primjenom stvari oko kojih smo se dogovorili.”

Iz internog izvještaja MMF-a, koji je procurio u javnost, proizlazi da ova institucija ne vjeruje da će dogovoreni otpis duga u Briselu i izbliza biti dovoljan da povrati Grčku ekonomiju sa ruba propasti.

U dokumentu, između ostalog, piše: “Dramatično manja održivost duga ukazuje na to da je potreba za otpisom duga umnogome veća od onog što je postignuto posljednjim dogovorom. Grčkoj će trebati grace period od 30 godina.”

Ranije u utorak je britanski ministar finansija George Osborne odbacio mogućnost finansijskog učešća Londona u novom paketu pomoći za Grčku.

On je o tome u ponedjeljak razgovarao s ministrima finansija zemalja eurozone.

Usprotivio se korištenju sredstava iz Evropskog fonda za finansijsku stabilnost – EFSM iz 2010. godine za pružanje pomoći Grčkoj.

EFSM izdaje obveznice koje podržava svih 28 članica Evropske unije i taj mehanizam iskorišten je ranije da se pomogne Irskoj i Portugalu.

“Naše kolege iz eurozone primile su jasnu i glasnu poruku da je za Veliku Britaniju neprihvatljivo da na ovakav način podrži finansijske pakete eurozone”, rekao je izvor iz britanskog Ministarstva finansija.

Izvor je dodao da se ne može razmatrati ideja o korištenju novca britanskih poreskih obveznika u okviru novog paketa za Grčku.

Velika Britanija se i 2011. godine usprotivila korištenju novca iz EFSM-a za isplatu pomoći Grčkoj.

Grčka mora ispuniti preduvjete

Grčki oarlament mora do 15. jula izglasati cijeli niz mjera koje se, između ostalog, odnose na pojednostavljenje sistema PDV-a i proširenje poreske osnove, poboljšanje dugoročne održivosti penzionog sistema, kao dio sveobuhvatne reforme, garancije za punu neovisnost grčke statističke agencije.

“Sporazum postignut između Grčke i njenih partnera u eurozoni sadrži široku paletu reformi s kojima, vjerujem, Grčka ima šansu vratiti se na put rasta, ali taj put će bit dug i težak”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Razgovori između premijera Tsiprasa i čelnika zemalja eurozone, u kojima se odlučivalo o grčkim mjerama štednje u zamjenu za novi program pomoći, trajali su 17 sati.

Izvor: Al Jazeera i agencije