Vatrogasci: Ako nam ukinu dodatak, ko će ići u vatru

Vatrogasci u bh. entitetu Federacija BiH izgubit će 250 do 300 KM (124 do 150 eura) dodatnog primanja na posebne uslove rada, ukoliko Parlament FBiH usvoji izmjene zakona koje je predložila Vlada FBiH.

To će za mnoge od njih, koji otprilike imaju prosječnu platu od 420 eura, dovesti u tešku situaciju. Neće više biti u mogućnosti da vraćaju kredite i plaćaju režije, tvrde iz sindikata.

“Vatrogasci su prije nekih pet godina, zbog povećanja primanja u tom periodu, ušli u jača kreditna zaduženja. Moja je slobodna procjena – od 30 do 50 posto vatrogasaca na prostoru Unsko-sanskog kantona neće biti likvidno da izvršava svoje obaveze prema bankama, a da ne govorim o režijskim troškovima”, kaže predsjednik Samostalnog sindikata vatrogasaca Unsko-sanskog kantona Elvir Mulalić.

Sporan je član 114. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu koji predviđa dodatak od 30 posto na platu zbog posebnih uslova rada vatrogasaca, na šta je nekoliko općina podnijelo apelaciju Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da im se nameće da vatrogascima moraju davati taj iznos.

Međutim, kako ističu predstavnici sindikata vatrogasaca, ukidanje ovog člana dovest će i do drugih posljedica, prije svega ugrozit će njihove beneficije, zbog kojih im je omogućeno da se penzionišu nakon 32 godine radnog staža.

“Postavlja se pitanje zbog čega dobijamo beneficiju ako nemamo posebne uvjete rada, kako se navodi u članu koji se želi ukinuti. Vatrogasci imaju beneficirani radni staž zbog opasnosti kojima su izloženi, a ako se ukine ta zakonska odredba, oni postaju obični građani i mogu i otići i ne otići na intervencije, jer nemaju više takvu zaštitu i tko njega može više natjerati da uđe u vatru”, naglašava predsjednik Sindikalne organizacije Vatrogasaca grada Mostara Marinko Petrić.

Novalić: Ja sam to proveo, pa tek onda pročitao član

Ustavni sud je krajem prošle godine presudio da je općinama povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu, a Parlament FBiH naredio federalnom premijeru Fadilu Novaliću da osigura izvršenje presude, što je Vlada učinila ukidanjem ovog člana.

“Ja sam to proveo, pa tek onda pročitao onaj član 114, dakle onaj dodatak od 30 posto da se ukida. Zapravo, opštine su rekle ‘ne možete vi nama kao Vlada FBiH nametnuti obavezu dodatka ako ne obezbijedite izvore finansiranja’”, rekao je Novalić.

Općina Maglaj podnijela je apelaciju Ustavnom sudu zbog “kršenja Zakona o lokalnoj samoupravi i stvaranje značajnog nesklada u iznosima plaća uposlenih u općinskim organima”.

Iako tada nije bio na čelu ove općine, sadašnji načelnik Maglaja Mirsad Mahmutagić kaže da onaj ko je donosio Zakon o vatrogastvu nije vodio računa o realnostima općinskih budžeta i mogućnostima finansiranja takvih troškova.

“Napominjem da nije bilo nikakve kategorizacije, niti načina vrednovanja već linearan iznos od 30 posto. Tako su trebali biti stimulisani i oni koji su aktivni sudionici interventnih aktivnosti profesionalne vatrogasne jedinice, ali i oni koji nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa izazovima koje ovaj poziv nosi sa sobom. Također, takav način obračuna plaća je stvorio nesklad iznosa plaća uposlenih u općinskim organima bez obzira na vrstu posla, odgovornost, stručnu spremu i slično.”

Ipak, za Mulalića je indikativno da je općina Maglaj sa šest vatrogasaca pokrenula apelaciju, a ne, dodaje, Sarajevo sa 200, Tuzla sa 100 i Mostar sa blizu 100 vatrogasaca.

“Pokrenuli su oni koji manje izdvajaju. Zašto je to tako? Iz razloga što je kod službenika i namještanika u opštinama krenula jedna kampanja sa famoznom rečenicom: ‘ne možete imati platu veću nego što ja imam’”, ističe Mulalić, dodajući da se zakon nije u potpunosti implementirao, jer su neki vatrogasci u Unsko-sanskom kantonu dobijali 10, neki 20, a neki 30 posto.

‘Ne mogu vatrogasci biti svedeni na kancelarijskog radnika’

“Ne možemo mi biti svedeni na administrativnog radnika, na nekoga ko sjedi u kancelariji. Bit svega toga su pare”, ističe predsjednik Sindikalne organizacije Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo Armin Hrelja, dodajući da se sada nameće da FBiH mora osigurati novac.

Kako objašnjava Hrelja, na području Federacije BiH ima približno 800 profesionalnih vatrogasaca, koji će izgubiti dodatak: “Prosječna plata vatrogasaca je između 800 i 900 KM. Naše kolege su u kreditnim zaduženjima i ovo će ih dovesti u probleme.”

Predstavnici sindikata kažu da je sporno i to što ih niko nije pozvao na dijalog kod izmjena zakona, te kritiziraju direktora Federalne uprave za civilnu zaštitu (FUCZ) Fahrudina Solaka zbog neimplementacije postojećeg zakona iz 2009. godine, tražeći njegovu smjenu.

“Mi smo najjače snage civilne zaštite, vatrogasci su tu uvijek i pomažu građanima. Mi smo tražili ostavku gospodina Solaka zato što je on izdao vatrogasce, nikad nas nije pitao za nekakve pravilnike koje su donosili mašin bravari. On se trebao boriti za nas”, kaže Petrić.

S druge strane, Solak tvrdi da su optužbe vatrogasaca netačne te da ukidanjem člana 114 neće ostati bez dodatka od 30 posto, jer je usvojen zakon o platama koji će im to omogućiti.

“Vatrogasci ne dobivaju platu po ovom zakonu, nego po zakonu o plaćama svih namještenika i službenika, koji je donesen nakon toga. Dakle, sada postoji zakon o plaćama koji tretira sve profesionalne pripadnike vatrogasnih službi i tamo piše da imaju do 30 posto dodatak. Naravno da će ga dobijati, samo mi nismo nadležni da to propišemo. Nadležni su kantonalni zakoni o platama, odnosno općinske odluke o tome”, kaže Solak.

Dodaje da su apelaciju, između ostalog, podnijele općine Maglaj, Zenica, Žepče, Banovići, Bosanska Krupa, Srebrenik…

“Ovo nije moj hir, niti premijerov, niti Vlade, niti bilo koga drugog. Dužni smo da poštujemo presudu Ustavnog suda, bez ikakvih rasprava, konferencija… Nisam ja u prilici da opstruiram presudu, niti je ja usvajam. Mislim da se drama pravi bez potrebe”, ističe Solak.

Vozila stara po 40 godina

Sindikati tvrde drugačije i smatraju da se ovo moglo riješiti drugim putem, a ne ukidanjem dodatka.

“To je malverzacija gospodina Solaka. Zakonom o platama ne može se regulisati ništa ako ne postoji uredba. Imali smo naš zakon koji se odnosio samo na vatrogasne službe i u njemu je bilo baš detaljno uređeno koja su naša prava i obaveze.”

Za Petrića, izdvajanje tog iznosa od 30 posto moglo se riješiti na druge načine: “Može županija napraviti vatrogasnu postrojbu, mogu dvije općine napraviti, neka se napravi dobrovoljno vatrogasno društvo pa se sklopi ugovor sa općinom…”

Ipak, nisu samo manja primanja problem, kažu vatrogasci, nego i ostali uvjeti u kojima rade. Vozila stara 40 godina, nedostatak obuke i opreme samo su neki od problema.

Međutim, dodaju, na to se nažalost skrene pažnja tek kada se nešto desi. Vatrogasci iz Bihaća radili su dan i noć kada je prije četiri godine gorila Kantonalna bolnica u Bihaću, i tada su se, kaže Mulalić, zvaničnici pitali gdje je oprema za gašenje.

“Tadašnji ministar nije znao da pojedine jedinice jedva da imaju 50 litara tekućine za pjenu koja je stara i po desetak godina i istekao joj je rok trajanja, pitanje bi bilo kakva bi bila kada bi se upotrijebila.”

Prema njegovim riječima, pojedini dijelovi općine udaljeni su do 50 minuta od vatrogasne baze, a evropski standard je da maksimalno vrijeme od momenta dojave do dolaska na lice mjesta bude – 15 minuta.

Sve su to pitanja koja se postavljaju kada se desi neka nesreća, a niko ne izdvaja novac da se ona riješe. Slično je i u ovom slučaju kada se pokušavaju smanjiti primanja vatrogasaca, koje će vlasti opet zvati herojima ukoliko dođe do neke nesreće, kažu vatrogasci.

Izvor: Al Jazeera