Već danima redukcije struje u Ljubinju

U  Ljubinju, općini u BiH, danima traju redukcije u isporuci električne energije. U tom dijelu Hercegovine godinama traže izgradnju većeg dalekovoda koji bi redovito opskrbljivao potrošače.

Tu se dolazi do priče o blokadi državnog Elektroprenosa, koji bi trebao raditi dalekovode visokog napona u Bosni i Hercegovini.

U farmi za uzgoj pilića i proizvodnju jaja rade agregati. I tako danima. Dušan Koljibabić, kaže, zbraja materijalnu štetu uslijed nestanka struje. Problem koji se godinama ne rješava u ovom dijelu istočne Hercegovine. 

‘Nerazumijevanje odgovornih’

“Mi smo imali svih ovih godina nestanke struje od 5, 10, 20, 30 sati, ali nismo naišli na razumijevanje odgovornih u elektrodistribucijama”, kaže Koljibabić.

Nadležna elektrodistrubucija, jedna od tri u Bosni i Hercegovini, dugo je radila na 35-kilovoltnom dalekovodu, koji je u tom kraju pao zbog nevremena.

Za njegov popravak posao su dali tvrtki iz Tuzle, UMEL-u, po nalogu Dalekovod montaže iz Zagreba. No, za podizanje stupa trebao je dodatni angažman.

“Malo nam je bio velik problem, morali smo tu konstrukciju naručiti u Sarajevu”, kaže Suad Sinanović iz tvrtke UMEL Tuzla. 

A za postaviti konstrukciju, na minski sumnjivom terenu, posao je dobila još jedna firma, iz Čapljine.

“Morao sam probiti put do dalekovoda za u stranu”, kaže Nedjeljko Jukić iz Econ-inženjeringa.

Obećavana gradnja novog dalekovoda

Ljubinje, koje pripada Republici Srpskoj, struju dobiva iz drugog dijela države, Federacije Bosne i Hercegovine. Bez obzira što dva velika dalekovoda prolaze tim krajem. Obećavana im je gradnja novog dalekovoda iz Trebinja. I tu se stalo.

“Onda idu priče uradit će se za 10 godina prsten oko Hercegovine, bit će 20, 30, 50, najbolje ćemo živjet kad nas ne bude. To nam nije satisfakcija, ništa se nije promijenilo sem sad, imamo taj 10-kilovoltni, koji je jako mali”, kaže Vesko Budinčić, načelnik općine Ljubinje.

Taj mali dalekovod alternativa je onom većem, 35-kilovoltnom, iako bi taj dio Hercegovine trebao onaj s jačim naponom.

Velike dalekovode u Bosni i Hercegovini, one iznad 110 kilovolta, morao bi raditi državni Elektroprenos, koji je godinama u blokadi, nema Upravnog odbora, generalnog direktora, investicijski planovi tek se trebaju izraditi.

Upražnjeno je 200 radnih mjesta. Sindikat konstantno upozorava na probleme.

Milijuni na računu

“Džaba je vama graditi termoelektrane ako ne možete prenositi električnu energiju. Bez Elektroprenosa nijedna elektroprivreda ne može uvesti ili izvesti struju niti bilo što. Mi smo kičma Bosne i Hercegovine u elektro sistemu”, kaže Mevludin Kuljanin iz Sindikata Elektroprenoda Sarajevo. 

Zato u Bruxellesu odavno podsjećaju vlasti: nemojte misliti samo na milijunske iznose koji stoje na računu Elektroprenosa, već o kompletnom razvoju firme.

“Nas sindikalce ne zanima politika, nas zanima poštivanje akata o nastanku kompanije, zakon o osnivanju kompanije”, poručuje Kuljanin.

Kompanije koja je blokirana. S milijunima koji se trebaju investirati u elektro mrežu, a dio dobiti potom mogu dijeliti njezini osnivači.

“Skoro dvije godine nije održana skupština Elektroprenosa BiH i sada je zakazana za kraj godine. Na njoj bi akcionari, dva entiteta u BiH, trebali raspravljati o nizu nagomilanih problema. Između ostalih i što sa 150 miliona eura na računu Elektroprenosa BiH”, javlja reporter Al Jazeere Boris Gagić.

Izvor: Agencije