Veći porezi na visoke plate u Švedskoj

Švedska ima vrlo konkurentnu kapitalističku ekonomiju s velikodušnom socijalnom državom (AFP)

Švedska, skandinavska zemlja poznata u svijetu po standardu života i stupnju demokracije, donijela je odluku da uvede veće poreze za građane s visokim primanjima.

Švedski portal The Local prenio je kako nova koalicijska vlada te zemlje usuglasila dogovor da poveća porez na dohodak za sve svoje građane koji mjesečno zarađuju više od 50.000 švedskih kruna, odnosno 5.500 eura.

Postignuti dogovor je kompromis između vladajućih socijaldemokrata i stranke Zelenih, njihovih koalicijskih partnera, koji su tražili povećanje poreza na primanja viša od 40.000 kruna.

Premijer Stefan Lofven ranije je predložio da je potrebno povećati porez na dohodak za sve građane Švedske koji mjesečno zarađuju više od 60.000 kruna.

Vlada je, također, postigla dogovor da smanji poreze za neke umirovljenike koji su ranije plaćali veće poreze od radnika sa sličnim mjesečnim primanjima.

Nema stjecanja koristi od škola i bolnica

Osim toga, nova vlada Švedske u ponedjeljak je predstavila detalje plana kako bi javnosti obznanila da školama i bolnicama u toj zemlji neće upravljati kompanije ili pojedinci koji su, kako se navodi, motivirani samo da bi ostvarili osobnu korist.

Čelnici socijaldemokrata i Stranke Zelenih predstavili su detalje novog plana kojeg su nazvali „Država blagostanja bez motiva za stjecanjem osobne koristi“.

Naglasili su da će specijalni tim biti postavljen u siječnju 2015. godine sa zadatkom da razviju zakonodavstvo i predstave preporuke kako profit može biti iskorišten za poboljšanje usluga.

Iz švedske vlade poručuju kako je cilj novog plana da se bilo koji profit ponovno investira u usluge koje su ga i generirale.

„Vlasnici kompanija unutar sektora blagostanja morat će prikazati da su fokusirani na osiguranje usluga, a ne prvenstveno osvarenje profita“, naveli su iz švedske vlade.

Razvijeni socijalni program

Švedska ima vrlo konkurentnu kapitalističku ekonomiju s velikodušnom socijalnom državom, koja se financira kroz relativno visoke poreze na dobit koji osiguravaju da se prihodi distribuiraju svim slojevima društva.

Taj se model naziva švedski ili nordijski model u kojem su oko 90 posto svih resursa i kompanija u privatnom vlasništvu, s manjim dijelom od pet posto u vlasništvu države i drugih pet posto u vlasništvu zadruga.

Švedska je u svijetu poznata, podsjeća Anadolija, po razvijenim socijalnim programima, dobrim uvjetima rada kao i jednakim pravima za sve građane.

U Švedskoj i muškarci i žene koriste rodiljni dopust, u trajanju od 480 plaćenih dana, čime država novim obiteljima šalje poruku da su i majke, i očevi u mogućnosti njegovati i obitelj, i karijeru.

Također, u Švedskoj cijena vrtića nije nikad veća od tri posto plaće roditelja, bez obzira je li vrtić privatni ili državni. Slično je i sa cjelodnevnim boravkom, čija je cijena maksimalno dva posto od prihoda roditelja.

Švedska je poznata po vrlo kvalitetnom obrazovanju, a školarina na fakultetima plaća se kroz stipendije ili kredite.

Radnici u toj zemlji imaju vrlo povoljne uvjete u području zdravstvene i socijalne zaštite, pa poslodavac tako za bolovanje plaća 80 posto plaće radnika.

Izvor: Agencije