Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti

Malo je klubova u regiji koji imaju pristalice širom regije kao što je Velež. Mostarski velikan pronašao je put do srca mnogih kao stabilan jugoslavenski prvoligaš, s brojnim zvijezdama koje su prošle kroz njegove timove i karakterom skromnog, gradskog tima koji gradi prijateljstva umjesto rivalstava.

Enver Marić, Dušan Bajević, Vahid Halilhodžić, Blaž Slišković, Semir Tuce, Meho Kodro, Sergej Barbarez samo su neki koji su nosili crveni dres “Rođenih” u gradu na Neretvi.

Nažalost, Velež je prošle godine izgubio status bh. premijerligaša i sada se takmiči u drugom po snazi rangu, Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine. No, to nije pokolebalo čelnike kluba, entuzijaste i sve kojima je crveni mostarski dres drag. Naime, u toku je izgradnja stadiona u Vrapčićima, gdje će, kako se najavljuje, Velež imati reprezentativno nogometno zdanje.

“Ovo je treći put u historiji da FK Velež pravi svoj stadion. Prva dva puta to je bio ‘gradski stadion’, dok će ovog puta to biti konačno Veležov stadion ‘Rođeni'”, kaže za Al Jazeeru Almir Taso, predsjednik Skupštine FK Velež.

Dodaje da radovi teku predviđenim tokom, “koliko dozvoljava finansijska situacija”.

Borba za Premijer ligu BiH

Velež je na početku sezone u Prvoj ligi Federacije BiH zabilježio nešto slabiji start i nalazi se u sredini tabele. Hoće li to obeshrabriti “Rođene” u borbi za povratak u bh. elitu?

“Klub je imao problema s povredama nekolicine igrača, a pojedini igrači su i napustili klub. Ipak, ambicije kluba jesu povratak u viši rang takmičenja i klub će i dalje nastaviti u tom pravcu. Dok god bude i teorijske šanse, pokušat ćemo izboriti nastup u Premijer ligi Bosne i Hercegovine”, odgovara Taso.

“Trenutno je u toku proširenje zapadne tribine, a nakon toga ide pokrivanje tribina ‘Sjever’ i ‘Zapad’, zatim postavljanje stolica te ostali popratni sadržaji unutar stadiona, kao što su klupski restoran, prostorije za oporavak igrača…”

Spremni za nacionalni tim

Nakon toga planira se raditi na nabavci reflektora, a u skorijoj budućnosti namjeravaju se dovršiti i preostale dvije tribine, “Jug” i “Istok”, čime bi dovršili cjelokupan projekt, govori naš sagovornik.

“Po samom dovršetku stadion bi trebao brojati 9000 do 10.000 sjedećih mjesta, čime bi ispunjavao sve uslove, kako za domaća takmičenja, tako i za evropske utakmice, ne samo klupske nego i reprezentativne”, govori Taso.

Kao i u svemu što se tiče bh. sporta i bh. razvoja, ni izgradnja stadiona “Rođeni” ne prolazi bez problema, dakako, finansijske prirode.

“Klub ima veliki broj rashoda koji se odnose na tužbe bivših trenera i igrača, što otežava sam razvoj kluba. Dovoljno je pogledati klupski mjesečni finansijski izvještaj i jasno je da se ogroman dio zarađenog novca troši na isplate duga iz prijašnjih godina, kao posljedica prethodno lošeg upravljanja klubom”, kaže Taso.

Kaže kako ti problemi neće neće zaustaviti projekt razvoja FK Velež i dovršetak stadiona “Rođeni”: “Postojeća uprava, na čelu sa Šemsudinom Hasićem, ulaže ogromne napore, kao i vlastita sredstva da se Velež vrati na stare staze slave, da klub ima normalne uslove za funkcionisanje i da naša djeca imaju u budućnosti klub na koji će biti ponosni i nastaviti gotovo stogodišnju tradiciju kluba i oko kojeg će se okupljati svi simpatizeri kluba ne samo iz Mostara nego i šire.”

Minorna pomoć institucija

Na pitanje koliko institucije pomažu u obnovi Veležove infrastrukture Taso kaže da je ona minorna u odnosu na ono šta klub predstavlja za društvo u cjelini.

“Grad Mostar, Kanton te država pomažu djelomično, ali ipak nedovoljno. Ovo nije samo projekt za klub nego bi trebao predstavljati jedan put kojim bi trebali krenuti ne samo sporstka društva nego i ostali privredni subjekti na teritoriji naše države. Samo razvojem infrastrukture omogućujete privlačenje stranih investicija, a tako pružate i šansu za razvoj domaćim subjektima”, ističe i dodaje:

“U ovom slučaju šansu će dobiti buduće generacije da imaju sve neophodne uslove da postanu odlični fudbaleri. Najviše trenutno pomaže klub sam sebi, tačnije, Upravni odbor, odnosno ljudi koji ga sačinjavaju, koji daju vlastite novce da bi klub normalno funkcionisao. Tu su i naši navijači, koji kupovinom članskih karata, sezonskih karata, suvenira u našem fan-šopu te na druge načine doprinose da klub nastavi s razvojem infrastrukture. Treba spomenuti i sponzore kluba, koji također učestvuju značajnim dijelom.”

U razgovorima koji se tiču Veleža nezaobilazno je pitanje odnosa s gradskim rivalom, HŠK Zrinjskim, koji svoje domaće utakmice igra na nekadašnjem stadionu “Rođenih” pod Bijelim brijegom.

“Što se tiče odnosa sa Zrinjskim, oni su čisto sportske i profesionalne prirode. Omladinske selekcije igraju zajedničku ligu, dok ćemo, nadam se, u budućnosti gledati i utakmice između A-timova”, rekao je Taso.

Šta je sa stadionom?

“Stadion pod Bijelim brijegom je političko pitanje i ne bih mnogo o ovoj temi govorio. Žalosno je da se politika miješa u sport, ali u našoj državi politika se miješa u sve pore društvenog života. Stadion pod Bijelim brijegom je gradski stadion i svi klubovi iz grada trebali bi imati mogućnost da igraju na njemu. Međutim, to nije praksa u ovom slučaju”, ističe predsjednik Skupštine FK Velež.

Sumnjive titule nisu potrebne

Mirza Hadžić, predsjednik udruženja “Mostarski Rođeni”, ističe da se mnogo toga promijenilo u posljednje dvije godine, koliko djeluje ovo udruženje navijača i simpatizera Veleža. Udruženje je 3. novembra obilježilo dvije godine rada.

“Smatramo da se za ove dvije godine puno toga u samom Fudbalskom klubu Velež i oko njega promijenilo i da se problemima počelo pristupati sistematski, što se za vrijeme prije osnivanja udruženja i ne može reći. Mi smo na samom početku rada postavili naših 15 navijačkih zahtjeva i smatramo da se polako ali sigurno naši zahtjevi rješavaju”, kaže Hadžić.

Ističe da je, “nažalost, Veležu onemogućen pristup korištenju Stadiona pod Bijelim brijegom”, te je mostarski klub prisiljen graditi prijelazno rješenje.

“Igrom slučaja, klub se u poslijeratnim godinama našao na igralištu stare predionice i od običnog igrališta danas gradi jedan od najuslovnijih stadiona u Bosni i Hercegovini. Kao što smo i rekli, za održivi razvoj kluba potrebno je stvarima pristupati sistematski, tako da su redom rješavana pitanja pomoćnog igrališta i prostorija omladinske škole ‘Muhamed Mujić’ jer osnovni cilj svih nas jest proizvoditi igrače, kao što je naš klub uvijek i proizvodio.”

Ponosno ističe da nisu potrebne titule “do kojih se dolazi, rekli bismo, na krajnje sumnjiv način” da bi se volio svoj klub.

“U našem slučaju se može reći: ono što te ne ubije to te ojača. Velež je klub radničke klase, raje i naroda. Takav je uvijek bio i takav će uvijek i ostati”, dodaje naš sagovornik.

Kad je riječ o samom projektu izgradnje stadiona, Hadžić kaže da najviše pomaže rukovodstvo kluba, te zaljubljenici u FK Velež iz Mostara i cijelog svijeta.

“Ko manje pomaže i ko je zatajio teško je reći. U današnje vrijeme fudbal i sport općenito se ne finansiraju kroz velike državne fabrike, kojih više nema, kao što je to bilo u bivšoj državi, tako da je finansijska sredstva za normalan rad kluba vrlo teško pronaći. S vremenom je izgubljeno i povjerenje ljudi, tako da nije teško shvatiti ni one ljude koji se dvoume da li pomoći ili ne. Samo predan rad, red i disciplina mogu vratiti povjerenje i mislim da smo kao klub i navijači na pravom putu da ga vratimo.”

Mostar u srcu…

Hadžić navodi da “Mostarski Rođeni” pomažu klubu na mnogo načina. Članovi volonterski učestvuju u radovima na stadionu, organizaciji utakmica i animiraju simpatizere kluba da kupuju članske i sezonske karte.

“Sve navedeno vrlo je važno zbog finansijske samoodrživosti kluba, što, naravno, i dalje nije dovoljno za svakodnevni rad. Udruženje je preuzelo projekt izgradnje toaleta prema pravilima UEFA-e i pokrenulo prodaju napitaka i snack-paketića u toku domaćih utakmica FK Velež”, ističe.

U udruženju smatraju da je trenutno najvažnije završiti započete projekte na infrastrukturi jer “bez uslovnog stadiona teško možete pratiti razvoj današnjeg fudbala”.

“Predanim radom Velež se sigurno može vratiti na vrh bh. fudbala, pa čak i u vrh fudbala na prostorima nekadašnje države. Sami bismo sebe lagali da ne kažemo da nam nije cilj titula prvaka Bosne i Hercegovine. Hoćemo li do nje doći sljedeće godine, za dvije ili više godina – ostaje da vidimo. Nastavimo li se razvijati trenutnim tempom, sigurni smo da će nas nakon povratka teško više iko ikada moći izbaciti iz vrha bh. fudbala”, govori Hadžić i poručuje:

“U Mostaru se fudbal oduvijek volio i znao. Sigurni smo da će naš klub kroz nekoliko godina služiti kao primjer svim bh. klubovima kako treba ispravno da se radi. Mostar u srcu, Velež do groba!”

Izvor: Al Jazeera