Video: Jevreji i SUBNOR protiv rehabilitacije Milana Nedića

Više javno tužilaštvo u Beogradu je zatražilo spise predmeta na uvid, kao što je to činilo i u postupku za rehabilitaciju Dragoljuba Mihailovića (Al Jazeera)

Savez jevrejskih opština Srbije podnio je zahtjev za učešće u postupku po zahtjevu za rehabilitaciju Milana Nedića, ali Viši sud u Beogradu još nije odlučio o tom zahtjevu, rečeno je na današnjem ročištu.

Zbog protivljenja rehabilitaciji predsjednika srpske vlade u vrijeme Njemačke okupacije kao protivnik rehabilitovanja, sličan zahtjev o kome takođe nije odlučeno podnio je i SUBNOR.

Više javno tužilaštvo u Beogradu je zatražilo spise predmeta na uvid, kao što je to činilo i u postupku za rehabilitaciju Dragoljuba Mihailovića, a sudinica je najavila da će im biti dostavljeni.

Punomoćnik Saveza jevrejskih opština Branislav Čubrilo predložio je sudu da prekine postupak po zahtjevu za rehabilitaciju, dok Više tužilaštvo ne izvrši uvid u predmet i ne odluči da li će suprotstaviti zahtjevu za rehabilitaciju.


Tanjug

Čubrilo je, pozivajući se na stav Vrhovnog suda Srbije iz 2006. godine, rekao da smatra kako SJO ima pravo da se zajedno sa tužilaštvom suprotstavi rehabilitaciji Nedića.

Odbijeno učešće SUBNOR-a

Punomoćnik predlagača rehablitacije advokat Zoran Živanović ukazao je da je ovaj postupak prema Zakonu za rehabilitaciju jednostranački, odnosno da ne može da postoji druga ili suprotstavljena strana.

Živanović je podsjetio da je tokom procesa za rehabilitovanje Mihajlovića Apelacioni sud pravosnažno odlučio da SUBNOR kao i neka druga udruženjima, koja su se protivila rehabilitovanju, nemaju pravo učešća u postupku.

Čubrilo je nakon toga ocijenio da njegovo prisustvo nije potrebno jer sud još nije donio odluku o učešću SJO u postupku, pa je napustio sudnicu.

Nakon ove polemike, na današnjem ročištu ispitan je kao svjedok istoričar Dragan Aleksić iz Instituta za noviju istoriju Srbije.

Aleksić je najprije govorio o širem kontekstu posljedica okupacije u kojima je bila tadašnja Srbija, kao i o njemačkoj eksploataciji prirodnih resursa Srbije.

Što se tiče Milana Nedića, istoričar je posvjedočio da je Nedić podnio ostavku i prijetio samoubistvom kada je Njemačka zatražila isporuku 100.000 tona žita preko ugovorenog kontingenta, jer hrane već nije bilo dovoljno za srpsko stanovništvo.

Ostavka nije usvojena, ali je Njemačka brzo povukla svoj zahtjev.

Upitan ko je sprovodio genocid nad Jevrejima, Aleksić je naveo da su odluke o ubistvima Jevreja sprovodili isključivo Nijemci, dok je srpska specijalna policija učestvovala u hapšenjima Jevreja koji su se skrivali.

Incident prije početka suđenja

Na današnje ročište nisu došli svjedoci koji su uredno pozvani, nekadašnji novinar Politike Antonije Ðurić i direktor Muzeja za genocid Veljko Ðurić Mišina.

Pred početak suđenja u hodniku je došlo do incidenta kada je (iz nesporazuma) jedan potencijalni svjedok vrijeđao punopmoćnika SJO rečima “komunisto, koljaču dece”.

Također, tokom ročišta, ispred zgrade suda protivnici rehabilitacije pjevali su komunističke pjesme i skandirali uvrede Nedićevim nasljedincima.

Nedićevi potomci zatražili su od suda da poništi Uredbu Vlade FNRJ kojom je Milan Nedić proglašen za narodnog neprijatelja i na osnovu koje su mu oduzeta građanska i imovinska prava, odnosno da ga rehabilituje.

Milan Nedić nikada nije bio osuđen, niti je protiv njega podignuta optužnica. Navodno je u pritvoru izvršio samoubistvo, a nikada nije objavljeno gdje je sahranjen.

Postupak po zahtjevu za rehabilitaciju izazvao je negodovanja u javnosti, budući da jedan dio građana smatra da je Nedić zločinac i da sud treba da odbije rehabilitaciju.

Izvor: Agencije