Viktor Orban – osporavani gospodar Mađarske

Viktor Orban, Mađarska
Orbanova stranka uvjerljivo vodi nakon prebrojavanja 81 posto glasova na parlamentarnim izborima (EPA)

Viktor Orban, za jedne autokrat, za druge nacionalni junak, pobjednik je nedjeljnih parlamentarnih izbora u Mađarskoj, koju je stubokom promijenio. 

Pedesetčetverogodišnji premijer na odlasku, koji je 12 godina bio na vlasti u Mađarskoj i čija stranka uvjerljivo vodi nakon prebrojavanja 81 posto glasova na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju, opstaje na političkoj pozornici te nekad komunističke zemlje unatoč kritici mnogih europskih partnera.

Orbana, koji je kao mladić bio liberal, a danas je uzor tvrde desnice u Europi i preko Atlantika, Steve Bannon, bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa nedavno je nazvao “junakom” u razgovoru za New York Times.

Bliska saradnja s Putinom

Za Orbana se pročulo kad je u lipnju 1989. kao 26-godišnjak uputio izazov komunističkom režimu u Budimpešti u vatrenom govoru za slobodu, odajući počast žrtvama ustanka 1956., prenosi Hina.

Godinu ranije sudjelovao je u osnivanju Saveza mladih demokrata (Fidesz) i nakon toga postaje simbol mađarskih težnja za oslobađanjem od totalitarizma i prihvaćanjem zapadnih vrijednosti.

Godine 1998. postaje premijer, ali četiri godine poslije mora otići s vlasti nakon tijesnog poraza od Socijalističke stranke, sljednice bivših komunista, premda su ga smatrali favoritom.

Nakon povratka na vlast 2010., kad su zemlju snažno uzdrmali gospodarska kriza i skandali povezani s prethodnom vladom liberalne ljevice, počinje učvršćivati utjecaj stranke na sve ustanove u zemlji u ime spašavanja “mađarske nacije”.

Na izborima 2010. uvjerljivo pobjeđuje i uspostavlja blisku suradnju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Odbijanje prihvatanja izbjeglica i bodljikava žica

Prvi je europski čelnik koji je primio Putina nakon pripojenja Krima.

Kritike Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država zbog narušavanja ravnoteže vlasti i odbijanja prihvata izbjeglica tek su neznatno utjecale na njegovu politiku.

No, za razliku od njemačke kancelarke Angele Merkel koju je izbjeglička kriza 2015. oslabila, on misli da mu je politika koju je tada provodio, napose izgradnja ograde od bodljikave žice duge stotine kilometara kako bi spriječio ulazak izbjeglica u zemlju, donijela naklonost birača.

Nakon toga ulazi u sukob s milijarderom Georgeom Sorosom, američkim Židovom mađarskog podrijetla koji ga je nekoć stipendirao, optužujući ga da financiranjem brojnih nevladinih organizacija za građanska prava u Europi želi preplaviti Europu migrantima.

Mađarski neprijatelji “ne vjeruju u rad nego špekuliraju novcem. Oni nemaju domovine i misle da je čitav svijet njihov”, rekao je u kampanji.

Pazio da ne pređe ‘crvenu crtu’

Birači su mu zahvalni zbog veoma niske nezaposlenosti (3,8 posto) i dinamičnog rasta (četiri posto u 2017.).

Podijeljena oporba nije znala iskoristiti očito nezadovoljstvo dijela birača zbog navodnog klijentelizma i korumpiranosti u vlasti.

Orban, koga je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u šali nazvao diktatorom, uvijek je pazio da ne prijeđe “crvenu crtu” jer njegova zemlja ovisi o fondovima EU-a za gotovo sva ulaganja u infrastrukturne projekte.

Izvor: Agencije