Više novca južnim, a manje istočnim članicama EU-a

Euro, Novac
Budžet će biti povećan na 1.100 milijardi eura sa 1.000 milijardi, koliki je aktuelni sedmogodišnji budžet (AP)

Europska komisija predložila je u utorak da se iz proračuna Europske unije izdvoje veća sredstva za Italiju i druge južne članice europskog bloka pogođene ekonomskom i migrantskom krizom, a da se istovremeno smanje fondovi za istočne članice Unije.

Predstavljajući plan, EK je predložila da se u proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. godine smanje sredstva za istočne regione EU-a što će, kako ocjenjuje Reuters, vjerojatno naići na oštre kritike Poljske, Mađarske i drugih istočnih europskih zemalja, koje su se proteklih godina uveliko oslanjale na ta sredstva za poticanje vlastitog gospodarskog rasta.

Proračun za to razdoblje će biti povećan na 1.100 milijardi eura sa 1.000 milijardi eura, koliko je “težak” aktualni sedmogodišnji proračun.

Smanjenje kohezijskih fondova za istočne članice

Prijedlogom EK-a se, također, predviđa više sredstava za istraživanja, sigurnost i digitalnu ekonomiju, ali manje za siromašnije regije i poljoprivrednike, prenosi Tanjug.

To će, kako navodi agencija Reuters, rezultirati smanjenjem tzv. kohezijskih fondova za istočne članice, koji su doprinijeli tome da se smanji jaz između siromašnih i bogatih članica europskog bloka.

Ipak, južne članice će dobiti više novca iz kohezijskih fondova zbog nove metodologije, koja će također uzimati u obzir stopu nezaposlenosti i priljev izbjeglica i migranata, a ne samo ekonomski rast, kao što je to do sada bio slučaj.

Najveći gubitnici u odnosu na sadašnji višegodišnji proračun su Mađarska, Češka i Estonija, koje bi, po prijedlogu Komisije, izgubile svaka po 24 posto kohezijskih sredstava, zatim Poljska, 23,3 posto manje, Slovačka 21,7 posto.

S druge strane, Bugarska, Grčka i Rumunjska dobile bi osam posto više, Italija 6,4 posto više, Finska 5,1 posto, Španjolska pet posto.

Dvoznamenkaste stope nezaposlenosti godinama su mučile Grčku, Italiju i Španjolsku nakon globalne financijske krize 2008/2009. godine, dok su se u Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj kretale znatno ispod razine od 5,0 posto.

Hrvatskoj 500 miliona eura manje

Hrvatska bi u sklopu kohezijske politike u razdoblju 2021.-2027. trebala imati na raspolaganju 8,767 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2018. godine, a u tekućim cijenama, u kojima se u obzir uzima inflacija, 9,888 milijardi eura, objavila je Europska komisija.

U sadašnjem višegodišnjem financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je stavljeno na raspolaganje 8,6 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2014. godine.

Ako se uzme u obzir inflacija, Hrvatska u ovom višegodišnjem financijskom okviru 2014.-2020. ima 9,3 milijarde eura.

To znači da je u realnim iznosima Hrvatska dobila manje blizu 500 milijuna eura ili 5,5 posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu, prenosi Hina.

Izvor: Agencije