Visoko zagađenje Opštine Pljevlja

Opština Pljevlja na severu Crne Gore sa oko 40 hiljada stanovnika jedna je od najzagađenijih u državi.

Koncentracija otrovnih čestica u zraku već više od pola godine prelazi sve dozvoljene granice. I dok država planira različite ekološke akcije, trajno rješenje problema se ne nazire.

„Selo Kalušići, na samom ulazu u Pljevlja, domaćinstava ima 50-ak. Sa jedne strane je rudnik, sa druge Termoelektrana“, izvještava Milica Marinović.

‘Života više nema’

Tu, kaže Dragan Lučić, života više nema.

“Ne pamti se za zadnjih možda 15-ak godina da je neko u selu vidio nove temelje na kući, šljeme na kući, da je sreo ženu u blagoslovenom stanju”, govori on.

Pljevlja su u kotlini i nose epitet najcrnje tačke crnogorske ekologije.

Prisustvo štetnih čestica u zraku, 200 dana u godini prelazi sve dozvoljene vrijednosti. Nivo raznih metala u zemlji je povišen, a analize rijeke Ćehotine pokazuju da je voda neupotrebljiva za piće.

Medicinski podaci govore da je od 2010.godine do 2012. godine više od dvadeset hiljada građana oboljelo od neke plućne bolesti. Preko bronhitisa, astme, do karcinoma.
Primarni razlog zagađenja je, kažu ekolozi, rudnik i termoelektrana, gotovo u centru grada.

Zagorka Kalović iz NVO Viva Vita, kaže:

“Površinski kop u samom gradu koji je van pameti otvoren, verovatno sa dozvolom institucija, sa deponijama na kraju grada.”

Deponija Maljevac mjesto je na kome se već godinama odlaže otpad iz TE Pljevlja. Nalazi se na samo dva kilometra od grada i predstavlja brdo koje se sastoji od jedanaest miliona kubnih metara šljake i pepela.
U Termoelektrani tvrde da nisu glavni zagađivač. Kažu, imaju filter za prečišćavanje, a pepeo i šljaku skladište po zakonu.

Grijanje na ugalj

Luka Jovanović, direktor TE Pljevlja, kaže:

“Uticaj PPM čestica sa stanovišta zemljišta u okolini deponije, raspanja pepela je maltene zanemarljiv, ne postoji. Pepeo i šljaka su u Evropi proglašeni za bezopasan otpad, ne postoji radioaktivna opasnost od njega.”

Nadležni organi kao glavni razlog zagađenja navode više od 15 hiljada domaćinstava u Pljevljima koja se griju na ugalj. Do kraja mjeseca država će donijeti plan koji treba da ponudi rješenja, među prvima toplifikaciju grada.

“To je neka mjera koja je manje više poznata, ali nužne su značajne finansijske pretpostavke i značajan vremenski period”, objašnjava Ivana Vujošević iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Izvor: Al Jazeera