Vještačka inteligencija između opijuma za narod i člana društva

U sljedećih dvadesetak godina će doći do ozbiljnijih rasprava o prihvatanju vještačke inteligencije kao ravnopravnog člana društva, kaže profesor Nikodem (EPA)

Virtualni sedmogodišnji dječak zvanični je stanovnik centralnog dijela Tokija, Saudijska Arabija je dala državljanstvo robotu, vještačka inteligencija prati sva dešavanja u jednom kineskom gradu, nadzirući svaki aspekt života… Iako zvuči kao uvod iz neke futurističke knjige ili filma, navedeno je stvarnost već danas. Na mala vrata, vještačka inteligencija (AI) ušla je u svakodnevni život ljudi od krvi i mesa, do te mjere da je prihvatamo kao normalnu i gotovo nezamjenjivu.

Međutim, razvoj vještačke inteligencije još nije u fazi da bismo mogli govoriti o njenom punopravnom članstvu u društvu, kaže dr. Krunoslav Nikodem, vanredni profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U sljedećih dvadesetak godina će vjerojatno doći do ozbiljnijih rasprava o prihvatanju vještačke inteligencije kao ravnopravnog člana društva, smatra stručnjak za sociologiju cyber kulture, a možda će doći i do nekih rješenja u tom smislu.

Svakodnevna primjena tehnologije

U kućama i stanovima sistemi vještačke inteligencije će automatski aktivirati i gasiti različite stvari zavisno od analiziranih navika stanara, kaže Senad Matić Karić.

Digitalni asistenti, koji su do sada više bili ‘mamipara’, doživljavaju radikalnu evoluciju te će postati fleksibilne platforme za globalnu uštedu resursa kroz efikasnu automatizaciju.

Jedan od primjera jeste automatsko podešavanje jačine osvjetljenja ne samo na osnovu prisustva i raspoloženja stanara, nego i na osnovu njegovih radnji, jer večeranje u kuhinji zahtijeva jače osvjetljenje od prolaska kroz hodnik do toaleta po noći, gdje je stanaru potrebna tek dovoljna količina osvjetljenja da ne udari u nešto.

Također, pametna česma sa odgovarajućim senzorima može spriječiti suvišno otjecanje i najmanje količine vode, detektirati kada je čaša napunjena, i tako dalje.

“Sve ove sitne pojedinačne uštede postaju ogromne kada se primijene na milione domaćinstava u pametnom gradu”, dodaje IT novinar. 

Razvoj tehnologije danas ima ogroman utjecaj na svakodnevni život ljudi, a prilagodba ljudi na taj razvoj odvija se različito, što ovisi o dobnoj strukturi, socioekonomskoj razvijenosti društva, dominirajućem sistemu vrijednosti i slično, pojašnjava.

Naravno, jasno je da se mladi puno brze i lakše prilagođavaju ubrzanom razvoju tehnologije i njenoj primjeni u svakodnevnom životu, dodaje profesor Nikodem.

Prihvatanje tehnologije

Iako je historija pokazatelj da ljudska rasa prečesto nije spremna na prihvatanje drugog i drugačijeg, bez obzira da li se radilo o boji kože, vjerskom uvjerenju ili nečem drugom, a sve izraženija ksenofobija čak i na Starom kontinentu dokazuje da takvo razmišljanje nije samo stvar prošlosti, sama ksenofobija nije nužno povezana sa odbijanjem tehnološkog razvoja, odnosno postoje i suprotni primjeri.

Stručnjak za cyber kulturu kao primjer navodi Japan, koji razvija naprednu robotiku između ostalog i zbog zatvorenosti vlastite kulture koja nije sklona prihvatati “stranu” radnu snagu.

Ako se ostave po strani marketinške akrobacije poput dijeljenja državljanstva robotima, ostaje činjenica da su AI tehnologije trenutno servisi koji će donijeti nepredvidljive posljedice po ekonomiju i kulturu, a već postaju dio svakodnevnog modernog života, napominje Senad Matić Karić, IT novinar portala a&s Adria.

S jedne strane, nadolazeći koncept razvoja pametnih gradova podrazumijeva pozitivnu upotrebu AI-a u svrhu organiziranja efikasnijeg protoka saobraćaja u gradovima, štednje energije, vode… dodaje. Tako pametni semafori i signalizacija mogu detektirati zagušenja u saobraćaju i preusmjeravati vozila tamo gdje je saobraćaj rjeđi, AI sistemi i senzori u okruženju će kroz povezanost sa AI vozilima moći automatski organizirati čitav niz stvari, od rezerviranja parkinga na destinaciji na koju vozilo putuje, pa do procesiranja uvjeta iz okruženja kako bi automobil sam odlučio kuda i kako putovati.

Upravljanje resursima

Sve to će rezultirati većom sigurnošću u saobraćaju, uštedom vremena te efikasnijim raspoređivanjem resursa, kaže Matić-Karić, što je samo dio niza beneficija upotrebe vještačke inteligencije u svakodnevnom životu.

S druge strane, do sada je vladala tradicija da se nedorečene tehnologije koriste za bitne stvari te često imaju negativan efekt, barem u početku, a nema nikakvih naznaka da će i sada biti drugačije, dodaje novinar za informacione tehnologije.

“Nedovoljno kvalitetan AI stavljen u službu komunikacije i usluživanja ljudi samo će rezultirati frustracijama. Jedna stvar koja će postati sveprisutna jeste AI kao zamjena za ljudsku korisničku podršku ili kao kompletan alat za regrutovanje novih zaposlenika koji će zamijeniti skaute, HR asistente i druge. Korporacije će požuriti da ovo implementiraju radi uštede novca, ali za mnoge prosječne ljude takvi sistemi će biti vrlo komplikovana barijera na putu do kvalitetne usluge ili iskustva”, napominje Matić Karić.

Tu je i problem buduće upotrebe vještačke inteligencije u ratovanju, dodaje, za koju se predviđa da će biti toliko podložna zloupotrebi te da će imati toliki potencijal da se otme kontroli, da se već govori da je čak i opasnija stvar od nuklearnog oružja.

“Od radijacije se ljudi mogu sakriti pod zemlju, od pametnih robota baš i ne”, upozorava on.

Sirovina za razvoj

Napredna tehnologija je sastavni dio svakodnevnog života u razvijenim društvima koja su sve više ovisna o naprednoj tehnologiji, što ih čini i sve ranjivijima, napominje profesor Nikodem.

“Mogli bismo slijedeći Marxa i njegov poznati koncept ‘otuđenja’ reći da danas sve više stavljamo u tehnologiju, a sve manje ostaje za nas. Tehnologija sve više postaje ‘opijum za narod'”, smatra sociolog Sveučilišta u Zagrebu.

Kao u poznatim filmovima Matrix, ljudi sve više postaju sirovina za tehnološki razvoj, dodaje. Nažalost,  razvoj ljudskog društva usmjeren je društvu bez ljudi, odnosno društvu u kojemu ljudi više neće biti potrebni, dodaje stručnjak za sociologiju cyber kulture.

AI video nadzor

Oblast video nadzora je još jedno veliko polje za razvoj vještačke inteligencije koje može uštediti svačije vrijeme i novac te doprinijeti spašavanju života, iako za sobom povlači i dugoročnu mogućnost zloupotrebe u autoritarnim društvima te totalno narušavanje privatnosti, smatra Matić Karić.

“U svakom slučaju, AI nadzor je u današnjem svijetu neizbježan”, dodaje on.

Regija Zapadnog Balkana kako zbog plićeg džepa tako i zbog konzervativnijeg društva počesto kasni za prihvaćanjem svjetskih trendova, što dovodi u pitanje kako će vještačka inteligencija ovdje biti primljena.

Pitanje dominiranja konzervativnih vrijednosti u pojedinim društvima može, barem na početku, usporiti primjenu napredne tehnologije u svakodnevnom životu, no ne može je zaustaviti ili promijeniti smjer tog razvoja, kaže profesor Nikodem.

“Važno je naglasiti da je razvoj znanosti i tehnologije prije svega usmjeren prema ljudima, ljudskom tijelu i umu, te se danas ističu područja biotehnologije i bioznanosti. Takvo usmjerenja posljedično vodi razvoju jednog poslijeljudskog društva. No to je tema manjeg dijela svijeta koji je razvijen, veći dio svijeta i dalje ima osnovne egzistencijalne probleme na razini zadovoljavanja osnovnih životnih potreba”, dodaje profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Statusni simbol

Korištenje vještačke inteligencije i napredne tehnologije u regiji ne treba očekivati uskoro, smatra Matić Karić.

“Što se tiče stanovnika Zapadnog Balkana, naše ljude, posebno one u BiH, u principu ne zanima ništa od toga u nekoj većoj mjeri, isto kao što ih ne zanima ni to što glavni grad države nema vode, niti to što je u Lukavcu voda kontinuirano zatrovana ili to što se proces pokretanja i gašenja kompanija može koristiti kao metoda mučenja u kakvom autoritarnom režimu. Jednog dana će AI sistemi u bankama da odlučuju o tome kome će se odobriti kredit, a kome ne – ni to neće biti pretjerano bitno”, kaže IT novinar.

Samovozeći automobili i senzorima prekriveni putevi ili pametne zgrade i domovi mogli bi biti prihvaćeni među pojedincima samo ako ljudi iz regije ocijene da je to statusni simbol, smatra on.

“Što se tiče države, njoj će to kao i sve ostale napredne stvari vremenom biti nametnuto od strane razvijenijeg svijeta”, dodaje Matić Karić.

Izvor: Al Jazeera