Vlada Kantona: Oštrije kontrole u sarajevskim školama

Nakon samoubistva učenika Mahira Rakovca, Vlada sarajevskog kantona odlučila je da pooštri kontrole u sarajevskim školama, kako javnim, tako i onim privatnim.

U Bosni i Hercegovini postoji 11 osnovnih i 36 srednjih privatnih škola.

Postoje i njihove kombinacije, odnosno javne škole u privatnom vlasništvu religijskih zajednica.

To su podaci koje je prikupio i objavio portal Školegijum.ba u istraživanju sprovedenom prošle godine.

Njihov je zaključak da se u BiH tom oblašću nadležne institucije skoro uopšte ne bave. Tvrdnja koju u sarajevskom kantonu odbacuju i najavljuju veći broj inspektora i rigoroznije kontrole.  

“Nije škola jedina koja može riješiti ovaj problem. Nije jedina. Jeste karika u tom nizu, ali nije jedina i ne može sama“, tvrdi Hajrudin Ćuprija, direktor Osnovne škole Fatima Gunić.

“Umjesto prijedloga Vlade da se pojačaju kontrole, treba pojačati finansiranje škola i ljudske resurse”, kaže direktor.

Pritužbe građana

Već ih kontrolišu Ministarstvo i prosvjetna inspekcija koja je, po zakonu, obavezna da jednom godišnje obiđe sve škole. U Kantonu Sarajevo ima ih 116, a prosvjetnih inspektora dvoje.

“Moje mišljenje iz prakse i sa terena je da se najčešće rade nadzori i kontrole tek po pritužbama građana“, kaže Aleksandra Marin-Diklić iz Odjela za prava djece u Insituciji ombudsmena BiH.

Tako je i u javnim i u privatnim školama, dodaju u Kancelariji ombudsmena.

Nadležna ministarstva između njih ne prave razliku.

Prave je, međutim, roditelji.

“Mi smo se odlučili za školu koja je sekularna i u kojoj uopšte nema vjeronauke. To nam je bio prvi i osnovni motiv. Uvijek provjeravaš kakav je stručni nastavni kadar, koliko djece ide u tu školu, razmjenjuješ iskustva sa ostalim roditeljima… “, ističe Davor Ebner.

Za sada su, kaže, zadovoljni.

Profesor Filozofskog fakulteta i urednik magazina Školegijum, s druge strane, oblast privatnih škola u BiH naziva sivom zonom obrazovanja.

“To niti je zakonski uređeno na jedan razuman način, niti se time u ministarstvima iko ozbiljno bavi…niti postoji neka ideja šta se tim privatnim školama.. na koji način one doprinose kvalitetu obrazovanja ovdje, kome se izlazi u susret i zašto“, smatra Nenad Veličković, odgovorni urednik Školegijuma.

Motivi osnivača

Sproveli su istraživanje o privatnim školama i zaključili da se kontrole rada, pedagoškog praćenja i procjene obrazovnih standarda ili ne obavljaju redovno, ili ih ministarstva ne žele dati na uvid.

Također su zaključili da niko posebno ne kontroliše obrazovnu politiku, motive osnivača i izvore finansiranja, te da privatnu školu izgleda može osnovati svako ko ima novac.

Kantonalni premijer kaže, nije tako. Okvirni zakon propisuje procedure, a saglasnost daju vlada i skupština.

“To prođe nekoliko procedura, javnih i transparentnih, u kojima se mora imati ozbiljan prostor. Moraju se imati čak i neke ekonomske, bankovne garancije da će te škole funkcionisati i naravno zakonom propisani kadar koji obavlja taj proces nastave. To ne može baš bilo ko i oni koji su osnivali škole nisu bili baš tako neozbiljni ljudi. E sad je druga stvar kontrola nakon što počne taj nastavni proces“, zaključio je Elmedin Konaković, premijer Kantona Sarajevo.

Izvor: Al Jazeera