Vlada Slovenije naložila početak postupka privatizacije NLB-a

Vlada želi da se banka proda 'po tržišnim uvjetima', odnosno uz odgovarajuću cijenu (Arhiva)

Slovenska Vlada, pod pritiskom rokova koje je odredila  Evropska komisija, donijela je novu odluku o početku prodaje dvije trećine dionica Nove Ljubljanske banke putem inicijalne javne ponude dionica, objavili su slovenski mediji u ponedjeljak.

Vlada tehničkog premijera Mire Cerara je zadatak izvedbe postupka prodaje predala Slovenskom državnom holdingu, koji upravlja državnom imovinom, učinivši to u svojstvu Skupštine dioničara, budući da je država u toj banci 100-postotni vlasnik, prenosi Hina.

Cilj predviđenog postupka je da se metodom javne ponude dionica do kraja ove godine proda najmanje 50 posto, a iduće godine 25 posto minus jedna dionica NLB-a, u kojem bi država tada ostala manjinski, ali utjecajni vlasnik, objavio je Slovenski državni holding.

Prekinut proces privatizacije

Istodovremeno, Vlada je u parlamentarni postupak uputila i “prijedlog zakona za zaštitu vrijednosti kapitalne investicije države u NLB-u od učinaka presuda hrvatskih sudova u slučaju prenesenih štednih uloga Ljubljanske banke”, objavili su mediji.

Vlada predlaže prihvatanje tog zakona, kako navode mediji, zato jer želi da se banka proda “po tržišnim uvjetima”, odnosno uz odgovarajuću cijenu.

Neriješeni problem prenesene stare devizne štednje hrvatskih građana u NLB-u Cerarova Vlada navodila je kao glavni razlog zbog kojeg do sada nije ispunila obavezu prema Evropskoj komisiji o privatizaciji najveće banke, kako se državna dokapitalizacija NLB-a od prije pet godina ne bi računala kao protupravna državna pomoć, nespojiva s pravilima konkurencije na evropskom tržištu.

Započeti postupak privatizacije banke iz prošle godine, koji je, po ovlasti Vlade, vodila Deutsche bank, prekinut je krajem prošle godine, uz obrazloženje Cerara da su tako savjetovali finansijski konsultanti, jer ocjenjuju da bi za dionice NLB-a potencijalni investitori mogli ponuditi i do 400 miliona eura manje ako se ne riješi pitanje stare devizne štednje, zbog tužbi koje su protiv NLB-a i “stare” Ljubljanske banke u Hrvatskoj pokrenule Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb.

Slovenska strana zahtjeve tih banaka za povratom duga koji se odnosi na prenesene devizne depozite smatra neopravdanima, jer smatra da je riječ o sukcesijskom pitanju država nasljednica bivše SFRJ.

Moguće prisilne naplate

Cilj je zakona, kako tvrde mediji, da se imovina NLB-a zaštiti od mogućih prisilnih naplata sa računa i imovine NLB-a na osnovu presuda hrvatskih sudova.

Privatizacija većine banke i rješenje pitanja stare devizne štednje, između ostalog, uvjetuju i isplatu dividendi banke koja je zadnjih nekoliko godina poslovala s dobiti njenom vlasniku, odnosno državnom budžetu.

Zbog odgode privatizacije, ta se sredstva do daljnjeg ne mogu uplatiti u državni budžet bez dozvole Evropske centralne banke.

Izvor: Agencije