Vladu napustila i Slovenska narodna stranka

Žerjav: Stranka izlazi iz koalicije i prelazi u konstruktivnu opoziciju (EPA)

Slovenska narodna stranka (SLS) u ponedjeljak je, kako je i najavljivala, napustila vladajuću koaliciju premijera Janeza Janše, koja tako ostaje s podrškom samo trećine zastupnika u Parlamentu i polovinom ministara u odnosu na stanje kad je prije nešto više od godine dana počela djelovati.

Vrhovni sud odbacio Janšin zahtjev

Vrhovni sud Slovenije odbacio je u ponedjeljak zahtjev premijera Janeza Janše da se izrekne sudska zabrana na izvještaj Antikorupcijske komisije u kojem su on i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković optuženi za prikrivanje njihovog stvranog imovinskog stanja.

Antikorupcijska komisija je saopćila da je u ponedjeljak dobila informaciju o presudi Vrhovnog suda kojom je podržana prethodna odluka Administrativnog suda u Celju, koji je u februaru donio odluku da ne postoji nijedan razlog da se sudski zabrani izvještaj Antikorupcijske komisije iz januara.

“Janša nije uspio ukazati na mogućnost da je Komisija prekršila njegova ljudska prava i da mu je nanijeta nepopravljiva šteta”, saopćila je Komisija, citirajući odluku Vrhovnog suda.

Kako je prenijela agencija STA, Komisija je izrazila nadu da će presuda Vrhovnog suda podići na viši nivo debatu o njenom izvještaju, nakon čijeg je izdavanja izbila politička kriza u Sloveniji.

“S današnjim danom stranka izlazi iz koalicije i prelazi u konstruktivnu opoziciju”, izjavio je na konferenciji za novinare u Ljubljani predsjednik SLS-a Radovan Žerjav, dodajući da, u skladu s tim, ostavku u Vladi daju i dva ministra iz te stranke.

Uz samog Žerjava, koji je u Vladi Slovenije bio ministar za privredu i tehnologiju, ostavku je dao i ministar za poljoprivredu i prostor Franc Bogovič.

Izjave o ostavci odmah su dostavili i premijeru Janši.

Nakon Građanske liste (GL) Gregora Viranta te Demokratske stranke umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca, SLS je treća stranka koja je u posljednjih mjesec dana napustila Vladu, a njeni ministri dali ostavke.

Sve tri stranke su se odlučile na ovaj potez nakon odbijanja Janše da podnese ostavku i predloži kandidata za novog premijera kako bi se koalicijska Vlada održala.

Takvi su se zahtjevi tri stranke pojavili nakon objave Antikorupcijske komisije da je Janša zatajio više od 200.000 eura imovine u svojoj imovinskoj kartici, što on od početka afere negira, tvrdeći da se radi o “planskom pokušaju političke diskreditacije”.

Vanredna sjednica

Dvije od stranaka koje su izašle iz Janšine Vlade podržavaju imenovanje nove prelazne vlade, koju će pokušati formirati Alenka Bratušek iz najjače opozicione stranke Pozitivna Slovenija (PS), čime bi se izbjegla opasnost prijevremenih izbora.

GL i DESUS umirovljenika spremne su načelno ući u novu koalicijsku vladu koju bi vodila Bratušek, ako je Parlament na vanrednoj sjednici, predviđenoj za srijedu, izabere za mandatarku.

Za izbor Bratušek treba najmanje 46 od 90 zastupničkih glasova.

U slučaju da dobije potrebnu većinu, ona bi Parlamentu morala predložiti sastav nove vlade.

Osim PS-a, u toj bi vladi bili još Socijalni demokrati (SD) te DESUS i GL, no o tome bi nakon izbora Bratušek tek uslijedili pregovori i usklađivanja programa prelazne vlade.

Kroz to bi vrijeme Janšina Vlada do izbora nove nastavila obavljati tekuće dužnosti, a Janša ostaje zadužen i za pregovore o Ljubljanskoj banci s Hrvatskom.

Nakon izlaska SLS-a iz Janšine Vlade, u njoj su sada dvije stranke koje u parlamentu imaju ukupno samo 30 zastupnika, Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) te stranka demokršćanskog usmjerenja Nova Slovenija (NSI).

Potraga za mandatarom

Uz to, Janšina Vlada sada, nakon ostavke ukupno šest ministara, na samoj je granici kvoruma da može donositi odluke.

U punom sastavu imala je 13 članova (12 ministara i premijer), a sada je u njoj šest ministara s punim ovlastima i premijer, tako da Vlada još uvijek ima natpolovičan broj članova.

Dobije li Bratušek u srijedu većinu glasova podrške za sastav prelazne vlade, najkasnije u roku od 15 dana mora Parlamentu predložiti listu kandidata.

U roku od tri do sedam dana predloženi kandidati za ministre moraju se predstaviti parlamentarnim tijelima.

Nakon toga u roku od dva dana predsjednik matičnog parlamentarnog odbora šalje predsjedniku Parlamenta mišljenje odbora o kandidatu.

Nakon što su svi kandidati potvrđeni u parlamentarnim tijelima, o vladi kao cjelini mora glasati Parlament na plenarnoj sjednici.

Računa se da je vlada imenovana i da može početi raditi ako je ministarska lista dobila natpolovičnu većinu glasova.

U slučaju da neki ministri ne dobiju podršku u odborima, vlada može početi raditi i ako je odobreno dvije trećine ministara.

Ako iz bilo kojeg razloga mandatar za sastav vlade ne uspije sastaviti vladu, on ili ona može vratiti mandat i tada se kreće u potragu za novim mandatarom.

Izvor: Agencije