Vode stranke koje žele nezavisnu Kataloniju

Koji god da budu rezultati, put ka referendumu i nezavisnosti je zacrtan, kaže za AJB analitičarka Zorana Šuvaković.

U Kataloniji na regionalnim izborima vode stranke koje se zalažu za nezavisnost od Španije.

„Raspoloženje građana ide ka strankama koje žele izvesti Kataloniju ka nezavisnosti. Prebrojano je 70 posto listića“, javio je iz Barcelone reporter Al Jazeere Saša Delić.

Prema prvim procjenama rezultata u Kataloniji, vladajuća stranka Konvergencija i unija daleko je od željene apsolutne većine. Na osnovu na osnovu izlaznih anketa španskih medija, procjenjuje se da će od 135 mjesta u parlamentu Katalonije, imati između 54 i 57 poslanika.

No, zato je na drugo mjesto izbila Republikanska ljevica Katalonije s 20 do 23 poslanika. Prema ovoj procjeni na trećem mjestu su socijalisti koji će imati između 16 i 18 mandata.

„Koji god da budu rezultati - put ka referendumu i nezavisnosti je zacrtan“, kaže za Al Jazeeru Zorana Šuvaković, spoljno-politička analitičarka iz Beograda.

Ona vjeruje da će Parlament prvo donijeti deklaraciju, koja će tražiti da se prizna pravo na sopstvenu odluku Katalonije.

'Kola se kotrljaju'

„Kola su počela da se kotrljaju, sada nema niko ko to može da zaustavi“, smatra Šuvaković.

Mnogi analitičari ističu da sadašnja kriza u Španiji i nezadovoljstvo koje vlada u svih 17 regiona, a najviše na sjevero-istoku zemlje, na neki način podsjeća na početak raspada SFRJ.

„Oni se nadaju da neće doći do balkanizacije njihove krize. Da neće biti tako krvavo i burno, mada se retoroka pooštrava, zastava se vijore, druge se spaljuju...“

U španskoj regiji Kataloniji održavaju se regionalni izbori uoči kojih je predsjednik Katalonije Artur Mas poručio da će u slučaju pobjede raspisati referendum o nezavisnosti ovog bogatog regiona. Zagovornici nezavisnosti smatraju da bi toj regiji trebalo ostaviti više novca u budžetu nego što ih sada uplaćuje centralnoj vladi u Madridu koja se oštro protivi otcjepljenju.

„Kriza je posvađala Barcelonu i Madrid jer su izbori sazvani zbog toga što se nisu mogli dogovoriti za više poreskih olakšica Kataloniji, koja je najbogatija. Zato su htjeli svoje poreze raspoređivati sami. Došlo je do nesporazuma. Zato je Artur Mas raspisao ove izbore. I zato je optužen da Kataloniju gura u separatizam“, javio je iz barcelone reporter Al Jazeere Saša Delić.

EU želi pregovore

Iz vrha EU-a nisu komentarisali šta će biti ako Katalonija krene putem nezavisnosti.

„Iz Brisela nema jasan signal da li Katalonija u tom slučaju automatski postaje dio EU-a ili mora uspuniti uslove, što bi dovelo do blokada iz Madrida. Brisel želi da Madrid i Barcelona ispregovaraju. Iz Madrida neće ići tako glatko. Vladajuća stranka španskog premijera ističe da je svaki referendum o nezavisnosti neustavan“, javio je naš reporter i dodao kako se čuju ocjene kako je put u nezavinsost, put u neizvjesnot Katalonije. 

Ankete predviđaju da će na izborima za regionalni parlament u Barceloni ponovno pobijediti katalonski predsjednik Artur Mas, 56-godišnji ekonomist.

"Nadam se da ću biti posljednji predsjednik Katalonije koju španska država pokušava uništiti prljavom kampanjom", rekao je na predizbornom skupu Mas, čelnik konzervativne stranke CiU (Konvergencija i unija) i najavio da "idući predsjednik neće ovisiti o španskoj državi".

Njegov CiU trebao bi osvojiti 62 od 135 mjesta u pokrajinskom parlamentu i s drugim strankama koje su za nezavisnost stvoriti dvotrećinsku većinu.

Birališta u Kataloniji, gdje pravo glasa ima 5,4 miliona ljudi, zatvaraju se u nedjelju večer u 20 sati po lokalnom vremenu.               

Odbijeni pregovori

Prijetnja otcjepljenjem sjeveroistočne pokrajine od 7,5 miliona stanovnika, s ekonomijom veličine cijelog Portugala, golem je problem za španskog premijera Mariana Rajoya koji je u utorak napunio godinu dana svoje vlade. U toj se godini borio održati zemlju u eurozoni i ne zatražiti međunarodni zajam.

Katalonce je Rajoy razljutio kada je odbio ove godine pregovarati o novom sistemu poreza kojim bi Kataloniji zadržala više novca.

Na Nacionalni dan Katalonije, 11. septembra, stotine hiljada ljudi potaknule su Masa da odustane od zahtjeva za širom autonomijom kroz pregovore i krene prema samostalnosti.

Obećao je raspisati referendum o samostalnosti Katalonije u roku od četiri godine.

Kao i susjedna Baskija, Katalonija ima vlastiti jezik i smatra se različitom od ostatka Španije u čijem ukupnom BDP-u učestvuje s petinom.

No s produbljenjem recesije u Španiji, s nezaposlenošću od 25 posto i drastičnom štednjom, u Kataloniji je jačala težnja za samostalnom državom.

Podrška nezavisnosti

Prema sadašnjem sistemu Katalonija uplaćuje Madridu 16 milijarda eura više poreza nego što prima natrag.

Prema anketama između 46 i 57 posto birača želi nezavisnost i očekuje da će Madrid morati poštovati njihovu odluku o samoodredjenju.

No, Madrid upozorava da katalonski put u nezavisnost ne vodi nikamo i da bi u tom slučaju Barcelona morala aplicirati za prijem u Europsku uniju.

Ekonomisti tvrde da će razvod od Madrida brzo donijeti golemu ekonomsku štetu.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.