Vojvođanske Hrvate brine povećanje tenzija
Nakon što su predstavnici hrvatske manjine u Srbiji upozorili da je u toj zemlji na djelu antihrvatska histerija, nakon odluke Hrvatske da ne da saglasnost na otvaranje Poglavlja 23 u pregovorima sa Evropskom unijom, u Subotici je novinar Al Jazeere Stefan Goranović provjerio o čemu je riječ. Taj grad na sjeveru Srbije kulturno je središe Hrvata u Vojvodini.
Kao i u drugim mjestima Vojvodine, višejezičnost i kulturna raznolikost su zaštitni znak Pokrajine.
Institucije u Subotici često, pored srpskog i mađarskog, imaju i oznake hrvatskog jezika.
Međutim, iako zakon štiti prava manjina, predstavnici Hrvata u Srbiji su nezadovoljni trenutnom situacijom.
Slaven Bačić iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji je rekao: “Svako pogoršanje odnosa između Hrvatske i Srbije znači i direktno pogoršanje položaja hrvatske manjine. Ne sad u tom smislu da će biti ukinut neki razred na hrvatskom jeziku, nit će biti ukinute neke novine, dotacije i tako dalje, ali na jedan osećaj sigurnosti pripadnika hrvatske zajednice, pre svega u manjim sredinama to se neposredno izražava.”
Kako je rekao predstavnik Hrvatskog nacionalnog vijeća, prijavljen je incident u kojem je osobi iz Srema prijećeno riječima da je ustaša i da treba da se iseli u Hrvatsku.
Međutim, navodi da takvi slučajevi u malim sredinama često ostaju neprijavljeni, jer se ljudi plaše.
Ali, premijer Srbije Aleksandar Vučić odbacuje takve navode.
“Iznenađen sam tom informacijom zato što u Srbiji niko ne lupa table na latiničkom pismu. Ne znam da je ijedan incident bio bilo gde. U Srbiji se to prosto ne dešava. Pa šta piše u saopštenju i šta ko kaže je jedno od onoga što je istinito. U Srbiji se nijedan incident nije dogodio. Ponosan sam što toga nema, a kad bi toga bilo i ako toga bude, državni organi će reagovati iste sekunde”, poručio je on.
Neprihvatljive reakcije
Ali, za predsjednika Demokratskog saveza Hrvata Tomislava Žigmanova, koji je svojevremeno bio u vladajućoj koaliciji Borisa Tadića, neprihvatljiva je i reakcija ministra vanjskih poslova Ivice Dačića i kritika ove hrvatske stranke zbog koalicije sa sada opozicionom Demokratskom strankom.
Žigmanov je rekao: “Oni su optužili vođstvo DSHV-a da radi protiv interesa Hrvata u Srbiji i da smo gotovo se udružili u neku vrstu problematičnog političkog saveza. To nije uobičajena gesta i to nije politička kultura koja pripada prostoru demokracije.”
Hrvati, kao i druge nacionalne manjine u Srbiji, nemaju zagarantirano mjesto u Skupštini. Ali, im je za ulazak u Parlament potrebno mnogo manje glasova nego nemanjinskim strankama. Hrvatski predstavnici smatraju da to nije dovoljno.
“Hrvati su pre svega disperzirani, žive u Subotici, Somboru, šokačka sela uz Podunavlje, Hrvati u Sremu su desetkovani, žive Hrvati u Beogradu. Međutim, svi raštrkani, nedovoljno se poznaju. Osim toga, i Hrvati, kao i Srbi u Hrvatskoj veoma su podložni asimilacijskim procesima, zbog sličnosti jezika, porekla i tako dalje”, rekao je Bačić.
“Prema poslednjem popisu, u Srbiji je blizu 60.000 Hrvata, od kojih najveći broj živi u Vojvodini, a manji deo u Beogradu. Podaci pokazuju da se nastavlja višedecenijski trend odlaska Hrvata iz zemlje, a njihovi predstavnici upozoravaju da će se to nastaviti ukoliko se poboljša njihov položaj”, javlja Goranović.
Izvor: Al Jazeera