Vrbovsko: Dvojezične ploče bez otpora
Na državnim institucijama dva grada i 21 općine u Hrvatskoj po ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina trebali bi stajati natpisi na latinici i ćirilici.
I dok u Vukovaru postoji otpor lokalne vlasti za njihovim postavljanjem, u drugim mjestima provođenje zakona prolazi puno mirnije.
Tako je i u gradu Vrbovskom. Da u Vrbovskom više od trećine stanovnika čine Srbi pobrojano je popisom stanovništva još 2001. godine.
No, dvojezične ploče, i sa natpisima na latinici i ćirilici, država je na svoje institucije postavila tek ove godine. One na uredu državne uprave, prošloga tjedna.
“Ne smeta nikom ništa, gle, nemam ništa protiv, dapače”, kaže mještanka Franka Milić.
Ploče u svih devet gradskih naselja
“Mislim da je to u redu s obzirom na broj stanovnika. Čini se da to ovdje nikoga ne smeta, bar su takvi odnosi cijelo vrijeme, mislim da je to u redu”, smatra i Simo Vučković.
Pravo na dvojezičnost predviđa se i na lokalnoj razini. To podrazumijeva postavljanje dvojezičnih tabli s imenima mjesta, ulica, trgova.
U Vrbovskom, prema prijedlogu gradonačelnika Dražena Mufića s nezavisne liste, one ne bi trebale osvanuti u svih devet gradskih naselja.
“Kad bi raspoređenost bila jednaka na cijelom području, dakle nacionalne manjine, onda naravno da bi bilo dobro da se uvede u cijelom gradu. Međutim, kako Srbi žive u tri mjesna odbora u većini, gotovo 90 posto, a u drugim mjesnim odborima tako žive Hrvati, smatram da je dovoljno dvojezičnost uvesti tamo gdje Srbi žive”, kaže Mufić.
Gradski vijećnici o takvom bi se prijedlogu trebali očitovati na jesen. Dobiju li podršku većine, što se i očekuje, te će izmjene ući u gradski statut, izvještava reporterka Al Jazeere, Ana Mlinarić.
Takvo rješenje podržava i dogradonačelnik iz redova srpske stranke SDSS, Dušan Stipanović.
“Što bi značilo dvojezične ploče u mjestu, recimo, Lukovdol, jednostavno ne vidim što bi to značilo, Po meni bi to bila neka provokacija, koliko možemo reći da je provokacija jedno pismo. I zašto bi se nešto naturalo tamo gdje nije potrebno”, kaže Stipanović.
Zakon iznimku poput uvođenja dvojezičnosti na suženom području omogućava, no sa sobom nosi i dvojbe.
“Smatram da je to klizavo za gradove jer u svojim sjedištima imaju više administracije, gdje je jako teško procjeniti gdje žive pripadnici nacionalnih manjina. Kažem, pravilo je jedno, iznimka je drugo”, kaže Boris Milošević, pomoćnik ministra uprave.
Dva grada i 21 općina moraju uvesti dvojezičnost
A u slučaju Vrbovskog, to bi moglo otvoriti pitanje naziva grada – hoće li onda i on biti na oba ili samo na latiničnom pismu.
Ukupno 21 općina i dva grada po zakonu moraju izmjenama statuta uvesti dvojezičnost, no dio njih još to nije učinio.
“Pokrenut ćemo upravni nadzor, inspekcijski nadzor, a ono što mi možemo je pokrenuti neposrednu primjenu zakona. Kažem, to je jedna od mjera koje nam stoje na raspolaganju, a svakako ćemo ići u nadzor”, objašnjava Milošević.
Ministarstvo će i u ocjenu statuta grada Vukovara, čim prime najavljenu žalbu vijeća srpske nacionalne manjine.
Prošlotjednim izmjenama gradsko vijeće toga grada dvojezičnost je odgodilo, a o njegovoj primjeni bi se svake godine nanovo odlučivalo.
Izvor: Al Jazeera