Vreme brani sultana Sulejmana Veličanstvenog

Na ličnost sultana Sulejmana I Veličanstvenog ne smije gledati jednostrano, piše Vreme (Anadolija)

Ugledni srbijanski nedjeljnik Vreme u svom posljednjem broju donosi tekst o životu i djelu osmanskog sultana Sulejmana I Veličanstvenog, a u povodu debate u tamošnjoj javnosti u vezi s njegovom ličnošću.

Debata je pokrenuta nakon početka emitiranja istoimene turske serije na “Prvoj Srpskoj Televiziji”, prenosi agencija Anadolija.

Nedjeljnik Vreme piše da su se srbijanski historičari likom i djelom Sulejmana Veličanstvenog pozabavili ovih dana “uvrijeđeni načinom na koji istoimena turska serija ne vodi računa o činjenicama koje se nas tiču, kao da je Sulejman jučer, a ne 1521. godine ušetao u Beograd”.

“U palati Ujedinjenih nacija u New Yorku prikazan je, u kamenom reljefnom medaljonu, kao jedan od 23 najveća zakonodavca sveta. To je zato što je u Osmanskoj Turskoj, koju je tokom svoje gotovo poluvekovne vladavine doveo do vrhunca moći i slave, bio poznat kao Sulejman Kanuni, Zakonodavac. A Zapad ga, istovremeno, zvao Veliki Turčin i Sulejman Veličanstveni”, navodi se u tekstu koji potpisuje pomoćnik glavnog urednika Aleksandar Ćirić.

‘Krivotvorenje historije’

Srbijanski historičari, navodi nedjeljnik, optužuju autore turske serije za “dramatično krivotvorenje srpske historije”, a državu Srbiju da dozvoljava da se širi “kulturna propaganda Turaka”.

S druge strane, Vreme upozorava da se na ličnost sultana Sulejmana I Veličanstvenog ne smije gledati jednostrano.

Uz obilje njegovih biografskih podataka navode da je govorio pet jezika, uključujući i srpski, te da je pisao stihove koji ga svrstavaju u red velikih pjesnika.

“Bio je veliki zakonodavac, obrazovan velikodušan i pravedan vladar. Ova ocena je parafraza stava jednog britanskog istoričara. Jedan drugi orijentalista smatra da nikad i nigde u svijetu, pa ni u Turskoj, poezija nije imala toliku podršku kao što je imala u Sulejmanovo vreme”, piše Ćirić.

Vrhunac carstva

Sulejman I Veličanstveni postao je sultan 1520. godine. Godinu dana kasnije uspio je osvojiti Beograd. Pod njegovim vodstvom Osmansko carstvo je doseglo svoj vrhunac.

On je donio mnoštvo novih zakona i izgradio mnogo mostova, džamija, biblioteka i drugih objekata.

U Bosni i Hercegovini  njegove zaostavštine su, između ostalih, mostarski Stari most i Karađozbegova džamija, Aladža džamija u Foči, a u Beogradu i Bajrakli džamija.

Izvor: Agencije