Vukovar: Stariji skloniji zajedništvu

Ivo Josipović istakao je da je suživot i međusobno razumijevanje dvostrani proces (Pixsell)

U Uredu hrvatskog predsjednika Ive Josipovića predstavljeni su rezultati desetogodišnjeg istraživanja integracijskih procesa djece i mladih u Vukovaru, gdje Srbi i Hrvati odvojeno pohađaju nastavu.

U istraživanju je učestvovalo više od 4.800 učenika osnovnih i srednjih škola, u kojima se nastava odvija na hrvatskom i srpskom jeziku i pismu, te njihovih roditelja.

Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da su roditelji spremniji na mogućnost zajedničke nastave od vlastite djece.

Pozitivan stav

Zaključeno je da je sve veći pozitivan stav prema socijalnoj integraciji kod manjine, dok je većinski – hrvatski narod u Vukovaru u tome rezerviran.

Istraživanje su od 2001. do 2011. godine proveli profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U obje etničke grupe djeca su sklonija diskriminaciji po etničkoj pripadnosti od roditelja, pri čemu su pripadnici većine skloniji diskriminiranju nego pripadnici manjine, pa autori istraživanja Dean Ajduković i Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta ističu kako djecu treba odgajati za multikulturalnost kakva je u Vukovaru postojala, javila je Hina.

Tokom vremena pokazalo se da su stavovi postali nešto pozitivniji prema svim modelima školovanja – modelu A, u kojem se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu manjine, modelu B u kojem se odvojeno poučava samo nacionalna grupa predmeta, te modelu C, koji predviđa dodatne sate pouke u njegovanju materinjeg jezika i kulture.

Kontakti između pripadnika dviju etničkih grupa vremenom su brojniji, ali na razini poznaničkih odnosa, sve je pozitivniji i stav prema školskoj integraciji, a najveće su razlike u odnosu prema asimilaciji.

Razgraničiti pojmove

Josipović je istakao da je suživot i međusobno razumijevanje dvostrani proces, te da treba jasno razgraničiti pojmove integracije i asimilacije, a bitnim smatra da roditelji dobiju mogućnost izbora bez nametanja i pritisaka.

„Vjerujem da većina želi da živimo zajedno, rješavajući brojne probleme s kojima se susrećemo, ne jedni pored drugih, a iako nas neki od podataka istraživanja neće razveseliti, s njima se moramo suočiti“, istakao je.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović upozorio je na paradoks da djeca pokazuju manje pozitivan stav prema integraciji od roditelja koji imaju veliku odgovornost, napomenuo je, a u razgovoru s djecom ne rade u smjeru u kojem razmišljaju.

Na ovakvoj situaciji zamjera i lokalnim političarima, koji “ne mogu izaći iz devedesetih, jer bi time izgubili svoj smisao postojanja”.

Vukovarski gradonačelnik Željko Sabo podsjetio je i da je sam pokušao nešto promijeniti u slučaju vrtića, za koje je odgovoran grad, no zbog velikih pritisaka u tome nije uspio.

Saborski zastupnik Dragan Crnogorac, predsjednik Zajedničkog vijeća općina Vukovar, izrazio je žaljenje što istraživanje nije obuhvatilo ocjenu sadržaja kurikuluma iz kojega su, ustvrdio je, izbačeni istaknuti Srbi.

Stavovi direktora

Ocijenio je da u nastavi na jezicima i pismu nacionalnih manjina Srbi imaju puno veću priliku steći znanja o svom narodu, običajima i identitetu.

Direktori vukovarskih škola koji su se uključili u raspravu upozorili su, između ostalog, da razdvajanje počinje još u vrtiću, ne slažu se da je kurikulum sporan i da postoje različiti kriteriji pri zapošljavanju u školama, a kažu i da “nije sve tako crno”.

Dekanica Veleučilišta Lavoslav Ružička Gordana Bujišić istakla je da se od osnivanja te institucije prije osam godina nikada nije postavilo pitanje jezika, jer učenici koji su došli iz različitih modela školovanja, kao i njihovi nastavnici “govore jezikom na kojem se razumiju”.

Izvor: Al Jazeera i agencije