Vukovarci se žale na sporo traženje nestalih

Komemorativnim programom „Žrtva Borova naselja za Domovinu“ kod ostataka srušene zgrade nekadašnjeg Borovo commerca, u čijem podrumu je tijekom bitke za Vukovar 1991. bio stacionar vukovarske ratne bolnice, obilježena je 23. obljetnica stradanja te vukovarske četvrti u ratu u Hrvatskoj.

Predsjednica Udruge „Vukovarske majke“ Manda Patko poručila je kako su brojni Vukovarci 1991. bili osuđeni na smrt „iz istih onih razloga zbog kojih i postoji Srpska radikalna stranka i zbog ideje, kako ovih dana govori Vojislav Šešelj, da svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi“.

Po njezinim riječima, roditelji ubijenih i nestalih branitelja, unatoč velikoj boli koju osjećaju, nisu i neće se pretvoriti u osvetnike, ali i neće dozvoliti da bilo tko obezvrijedi žrtve njihovih najmilijih.

„Još uvijek su na listi nestalih osoba 63 hrvatska branitelja i civila iz ovog dijela Vukovara. Njihove obitelji žive u sadašnjosti, ali ustaju i liježu u ‘91. godini“, istaknula je Patko i dodala kako „mnogi i danas pod izlikom prava na jezik i kulturu pokušavaju provesti svima znani Memorandum SANU“.

Porazni podaci o traženju nestalih

Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir novinarima je izjavila kako se u protekle dvije i pol godine popis nestalih osoba iz Domovinskog rata „smanjio za samo 37 osoba“, što je ocijenila poraznim.

Zauzela se „oštrije“ odnose sa Srbijom u čijim arhivima se, ustvrdila je, nalaze podaci o nestalim osobama i masovnim grobnicima.

„Naše institucije u odnosima sa Srbijom olako pristaju na puno toga. Ponašamo se na neki način zaštitnički prema Srbiji, pokazujući da smo mi civiliziraniji dio Europe i da se ništa ne treba raditi na silu. Ne možemo davati Srbiji podršku pri pregovorima o ulasku u EU i nuditi im sve kako bi imali dobrosusjedske odnose, a zauzvrat ne dobiti ono što je osnovni problem međuljudskih odnosa“, istaknula je Alvir.

U trenutku ulaska pripadnika bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi u Vukovar, u podrumu Borovo commerca bilo je gotovo 800 ranjenih hrvatskih civila i vojnika, od kojih 200-tinjak teško ranjenih.

Nakon okupacije Borova naselja, u Borovo commercu je zarobljeno i odvedeno 115 osoba, a na sam dan okupacije, 19. studenoga ubijena je 51 osoba.

Počast žrtvama Borova naselja i ove su godine došli odati i članovi i članice Udruge „Žene u crnom“ iz Beograda, koje su ranije pozvale Vojsku Srbije da otvori arhive o nestalima u Vukovaru i tako pokaže poštovanje prema žrtvama zločina koje su počinile bivša JNA i srpske paravojne postrojbe.

Po riječima koordinatorice te udruge Staše Zajović, Vojska Srbije mora otvoriti arhive, a neophodno je i da se počinitelji zločina urbicida u Vukovaru 1991. privedu pravdi te da se bivši koncetracijski logori u Begejcima i Stajićevu obilježe prigodnim spomen pločama.

„Nastavićemo sa našim pritiscima na pravosuđe Srbije, kao i da se u obrazovnom sistemu promeni diskurs od ‘90-ih, posebno vezano uz organizovani državni zločin počinjen u Vukovaru“, rekla je Zajović novinarima.

Ocijenila je kako međunarodna zajednica ne vrši dovoljan pritisak na Srbiju otvori vojne arhive kako bi se saznala sudbina nestalih osoba.

Staša Zajović je ranije, u razgovoru za Al Jazeeru, potvrdila kako se od aktualnih vlasti u Beogradu traže i pokretanje istraga o logorima na području Republike Srbije, te odgovori o nestalima.

„Same reakcije političkih elita na naše akcije, za razliku od nekoliko godina unazad, više nisu ni srdite. To pitanje kod političkih elita ne postoji i na to se ne obraća pažnja“, rekla je Zajović.

„Nema ni ljutnje, ni negiranja, ni poricanja toga što se u Vukovaru desilo. Ljudi se ponašaju kao da je to nešto nevažno, sa čime oni nemaju nikakve veze, umesto da tabloidna pojava i poruke Vojislava Šešelja budu poticaj za razmišljanje ljudi o samima sebi i onome što se činilo u njihovo ime, a to je ubijanje Vukovara i njegovih građana“, upozorila je.

Mirno u gradu

Spomen na sve poginule i nestale u obrani Vukovara 1991. godine prethodno je obilježen u tom gradu tradicionalnim komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske Opće bolnice te Kolonom sjećanja u kojoj je od bolnice do Memorijalnog groblja žrtvama iz Domovinskog rata.

Prema procjeni vukovarskih gradskih vlasti, u Koloni sjećanja sudjelovalo je najmanje 80.000 ljudi iz svih dijelova Hrvatske i inozemstva, među kojima su se nalazili i najviši državni dužnosnici – predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović te članovi diplomatskog zbora.

U gradu nisu zabilježeni incidenti, niti slučajevi narušavanja javnog reda i mira, a prema informacijama iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske, mirno je bilo i noćas.

Borba za grad trajala 87 dana

Bitka za Vukovar, u kojoj je, po podacima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada 18. studenoga 1991. ubijeno i poginulo 1.624 ljudi, te ranjeno njih 1.219, počela je 25. kolovoza, kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar.

Opkoljeni Vukovar branilo je blizu 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u 204. brigadu Hrvatske vojske.

Obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine, kada su u Vukovar ušli pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi i počinili masakr, podsjeća agencija HINA.

Tokom tromjesečne opsade Vukovar je u potpunosti razrušen, a u progonstvo je protjerano najmanje 22.000 nesrba, dok je u srpske logore odvedeno nekoliko tisuća civila i vojnika.

Nad zatočenima su počinjeni brojni zločini, a za mnoge još nitko nije odgovarao.

Izvor: Al Jazeera i agencije