Vukovarski muzej – od ruševina do evropske nagrade
Piše: Branimir Bradarić
Muzealci Gradskog muzeja Vukovar su na nedavnu dodjelu nagrada Europskog muzejskog foruma otišli tiho i bez previše medijske pompe, ali su se zato vratili s titulom drugog najboljeg europskog muzeja za 2016. godinu.
Predsjednik ICOM-a Hans Martin Hinz je na svečanosti, održanoj u San Sebastianu (Španjolska) ravnateljici vukovarskog muzeja Ruži Marić dodijelio nagradu „Silletto 2016“.
Radi se o nagradi za uspješno uključivanje zajednice u rad muzeja. Za Europski muzej 2016. godine proglašen je muzej Polin u Varšavi (Poljska). Inače, uvjet za sudjelovanje na natjecanju je da se radi o novim muzejima ili muzejima s novim stalnim postavima koji nisu stariji od tri godine.
Rođendanski poklon
„Osvajanje prestižne muzealske nagrade ‘Silletto 2016’ kruna je 70-godišnjeg rada vukovarskog muzeja. Dovoljno je reći da je ovo druga po važnosti muzealska nagrada. Ovo je možda i najbolji mogući poklon za naš rođendan koji će nam zauvijek ostati u lijepom sjećanju. Nagrada predstavlja i veliko priznanje Hrvatskoj jer ovo je najveća nagrada ikad za neki hrvatski muzej“, rekla je Marić nakon povratka iz Španjolske.
Sjećanja i emocije iz Španjolske su još iznimno svježa tako da niti djelatnici muzeja još nisu svjesni njenog značaja. Marić kaže kako nagrada „Silletto 2016“ znači i to da će se muzej ubuduće gledati sasvim drugačije u svijetu kulture. Uz Gradski muzej Vukovar ubuduće će uvijek stajati naznaka da su dobitnici jedne takve prestižne nagrade, što u isto vrijeme predstavlja ponos, ali i dodatno opterećenje, jer tu nagradu treba i opravdati.
„I sama nominacija za ovu prestižnu nagradu veliko je postignuće za vukovarski muzej, budući da tu nagradu, koja se dodjeljuje već 39 godina, još nije dobio niti jedan hrvatski muzej. Međutim, dobitak nagrade je nešto posebno i mnogo više. Ona je i priznanje svima nama koji u muzeju radimo i trudimo se da na što bolji način predstavimo bogatu umjetničku i povijesnu baštinu Vukovara“, kaže Marić.
Za nagradu Europski muzej ove godine konkuriralo je 49 muzeja iz 24 zemlje Europe. Svi oni došli su s velikim očekivanjima, ali nagrade su mogli odnijeti samo najbolji. Svaki muzej imao je samo 10 minuta za svoju prezentaciju, od čega su tri minute bile namijenjene za prezentaciju, minut i pol za pokazivanje najvažnijeg predmeta muzeja i pet minuta za intervju.
Vukovarski muzealci su u Španjolsku ponijeli repliku čuvene „Vučedolske golubice“. Ipak, najzanimljivije je bilo kada je počela dodjela nagrada, gdje je Marić imala velika očekivanja.
Stradanje i obnova
„Još dok smo izlagali osjetili smo kako je priča o stradanju i obnovi našega muzeja doživljena iznimno emocionalno od kolega muzealaca, ali i članova prosudbene komisije. Proglašenje najboljih doživjeli smo dramatično. Ove godine bila je iznimno jaka konkurencija tako da je povjerenstvo, koje inače dodjeljuje četiri nagrade, odlučilo dodijeliti i šest dodatnih priznanja. Nadala sam se nekoj nagradi, možda i tom posebnom priznanju. Prvo su objavili dobitnike priznanja među kojima nismo bili i počela sam se pitati ima li sada mjesta za nas među tri glavne nagrade. Objava da smo dobili nagradu ‘Silletto’ izazvala je opće oduševljenje ne samo nas Vukovaraca, nego i kolega muzealaca”, rekla je Marić.
Dodaje kako nagrada znači da je vukovarski muzej trajno uvršten u muzejsku obitelj te je najsnažnije uključen u lokalnu zajednicu koja im u budućnosti otvara niz mogućnosti suradnje s drugim muzejima, dolazak muzejskih stručnjaka i posjetitelja…
Ipak, kada se govori o ovoj nagradi treba se prisjetiti prošlosti Gradskog muzeja Vukovar. Muzej je tijekom Domovinskoga rata bio teško stradao, zapaljen, razrušen…
Muzej je znatno oštećen u ratu [Pixsell]
Vukovarci se i danas sjećaju zgrade Dvorca Eltz koja je bila urušena i gotovo neupotrebljiva za rad. Velika većina umjetnina bila je uništena ili odnesena u Vojvodinu odakle su nakon mirne reintegracije vraćane u više navrata. Prema službenim podacima i danas iz muzeja nedostaje oko 30 posto umjetnina i to najvećim dijelom onih iz etnografske zbirke.
Postavke uz rupe od gelera
U takvim uvjetima vukovarski muzealci su još tijekom mirne reintegracije započeli svoj rad u Vukovaru. I danas se mnogi sjećaju koncerata pod otvorenim nebom jer je krov bio razrušen kao i brojnih izložbi u prostorijama prepunih rana od gelera na zidovima. Sve to vrijeme radilo se u sinergiji s lokalnom zajednicom i okupljanju građana tako da je Gradski muzej u Vukovaru postao središte svih kulturnih zbivanja u gradu, ali i nositelj brojnih kulturnih manifestacija. Sve te napore očigledno je prepoznao i ICOM.
Tijekom 2005. godine započela je temeljita obnova vukovarskog muzeja koja je rađena kroz projekt obnove kulturne baštine Ilok – Vučedol Vukovar. Za potrebe obnove Gradskog muzeja Vukovar uloženo je oko 26 milijuna eura tako da danas muzej izgleda ljepše nego ikada.
Dodatnih dva milijuna eura uloženo je uređenje stalnog postava koji je svečano otvoren 23. siječnja 2014. godine. Stalni postav vukovarskog muzeja prostire se na oko 3.000 kvadratnih metara, raspoređenih u četiri etaže, gdje je na zanimljiv i suvremen način prikazana povijest Vukovara i ovoga dijela Hrvatske kroz više od 5.000 godina. Uz to, muzej na raspolaganju ima još oko 5.000 kvadrata raznih površina.
Vukovarski muzej osnovan je 1946. godine kada je bio smješten u središtu grada u zgradi koju Vukovarci zovu Diližansna pošta. Dvije godine kasnije muzej dobiva svoj prvi stalni postav. Godine 1966. muzej preseljava u Dvorac Eltz gdje se i danas nalazi.
„Muzej nisu samo zgrada i izložbeni eksponati. Muzej je mnogo više. Muzej su prije svega ljudi, a mi to već niz godina pokazujemo. Ova nagrada je kruna našega rada, zalaganja, truda i znanja koje smo ulagali proteklih godina, a i koje i dalje ulažemo. Mi nismo oni koji samo rade u muzeju nego smo i oni koji s muzejom žive. Da nismo radili na takav način sve ovo ne bismo ni napravili. Ovim priznanjem Vukovar se našao i na kulturnom zemljovidu ne samo cijele Hrvatske, gdje je odavno prepoznatljiv, nego i zemljovidu cijele Europe pa i svijeta. Na nama je da način rada, po kojem smo postali prepoznatljivi, zadržimo i dalje jer ova nagrada je svima nama sada poticaj, ali i obveza, da budemo još bolji i kvalitetniji“, zaključila je Marić.
Izvor: Al Jazeera