Windows XP ‘hara’ istočnom Evropom

Iako je već prošlo više od godinu i po od kada je Windows zvanično prestao podržavati svoj legendarni operativni sistem Windows XP, veliki broj ljudi ga i dalje koristi.

Da je to slučaj i sa kompanijama u istočnoj Evropi, otkrilo je posljednje istraživanje Bitdefendera. Naime, veliki broj malih i srednjih kompanija, kao i javni sektor i dalje su ‘odani’ penzionisanom operativnom sistemu.

Na samom vrhu po korištenju Windows XP-a nalazi se Ukrajina, gdje se taj operativni sistem nalazi na 41,2 posto računara u kompanijama i javnom sektoru. Nakon Ukrajine slijedi Mađarska, u kojoj se Windows XP nalazi na 37,5 posto računara. Rumunija je na trećem mjestu, gdje Windows XP vodi glavnu riječ na 34 posto računara.

U Poljskoj se Windows XP koristi na 24,05 posto računara, dok je u Moldaviji na 18,7 posto računara. Na začelju su zemlje u kojima su kompanije i javni sektor izveli uglavnom uspješnu nadogradnju sa Windows XP-a na modernije operativne sisteme. U Slovačkoj se Windows XP nalazi na 10,61 posto, u Bugarskoj na 6 posto i u Češkoj na 4,7 posto računara.

U Bitdefenderu predviđaju kako će se tržišni udio Windows XP sistema nastaviti smanjivati kako u cijelom svijetu tako i u istočnoj Evropi zbog sve većih sigurnosnih rizika koji se više neće moći zanemarivati.

Zašto ljudi ostaju na zastarjelim sistemima?

“Neki će nastaviti koristiti Windows XP zbog problema zaostavštine vlasničkih aplikacija i sistema”, rekao je Liviu Arsene, analitičar elektronske zaštite u Bitdefenderu za ZDNet. “Interni softver koji nije ažuriran najvjerovatnije nije kompatibilan sa Windowsom 7 ili 8.1.”

Dodaje da su propusti koji su otkriveni, a nisu “zakrpljeni” na Windows XP sistemima vrlo lako omogućuju napad na računar. “Prelazak na noviju verziju neće samo dodati nove sadržaje, već će i povećati sigurnost”, rekao je Arsene.

On procjenjuje da će tržišni udio Windows XP-a i dalje padati, kako u svijetu tako i u istočnoj Evropi, pošto “sigurnosne implikacije više neće biti zanemarljive”.

“Sve se svodi na to koliko vam vaše lične i osjetljive datoteke vrijede i da li bi neko nešto dobio pristupom tim podacima ili prodajom istih”, zaključuje Arsene.

Izvor: Agencije