Za gubitke slovenskih banaka krive uprave, vlade i regulatori

Nova Ljubljanska banka, NLB
Memorandum iz Mokrica je trebao dovesti do obustave postupaka vezanih za staru deviznu štednju (AP)

Za loše poslovanje i gubitke slovenskih banaka od 2004. do 2013, što je tada rezultiralo njihovom dokapitalizacijom i sanacijom državnim sredstvima, odgovorne su sve uprave banaka, ali i sve vlade i regulatorni organi, prije svega Centralna banka i njeni guverneri, piše u izvještaju parlamentarne komisije.

Uprave su zanemarivale rizike loših kredita, odobravanih u doba kad su imale prepune kreditne portfelje, piše u izvještaju, prenosi Hina.

Kako je kazao predsjednik te komisije Anže Logar, oni koji su objektivno i subjektivno odgovorni za takav razvoj događaja, a riječ je prvenstveno o upravama banaka iz tog vremena i nadzornim odborima, trebali bi za to i krivično odgovarati.

Izvještaj, o kojem još mora glasati Parlament, Komisija je jednoglasno prihvatila na plenarnom zasjedanju, a zastupnicima će predložiti i osnivanje posebnog specijaliziranog suda za progon kriminaliteta u bankarstvu.

Loše bankarske prakse

Prijedlog takvog zakona treba uputiti u proceduru što prije, a to bi prvenstveno bio zadatak Vlade, kazao je Logar.

Prema njegovim riječima, više uprava Nove Ljubljanske banke i Nove kreditne banke Maribor odgovorno je krivično i odštetno za loše bankarske prakse.

Te su uprave odgovorne i za neosigurane kreditne plasmane i zanemarivanje potencijalnog kreditnog rizika, zbog čega je Slovenija u vrijeme bivše premijerke Alenke Bratušek morala dokapitalizirati banke u državnom vlasništvu s više milijardi eura.

Objektivno su za zakašnjele reakcije i neodgovarajuće postupanje odgovorne i ranije vlade, nadzorni odbori u bankama te regulatori finansijskog tržišta, prije svih bivši guverneri Centralne banke Marko Kranjec i Mitja Gaspari, ocijenjeno je u konačnom izvještaju na više od 1.000 stranica.

Izvor: Agencije